Desetljećima se to podrazumijevalo, no danas se sve više govori da se govori nešto drugo: vrijeme je da se o ovoj navici preispita. To će mnoge iznenaditi, posebno u zemljama u kojima je ušteda grijanja kroz povijest bila dio svakodnevice.
Čitave generacije odrasle su u uvjerenju da je 19 °C u stanu „idealna“ temperatura. Ni više ni manje. Topli džemper, deka, malo hladnije prostorije i osjećaj uštede. U Srbiji je ovaj pristup mnogima poznat: grijanje je često postavljeno „malo niže“, osobito u starim kućama i pločastim stanovima, gdje ljudi pokušavaju ne pregrijati prostorije i pažljivo prate svoje račune za struju. Sada, međutim, stručnjaci kažu nešto drugo, a ono o čemu oni govore može doista promijeniti uobičajene navike grijanja u mnogim češkim kućanstvima.
Staro pravilo koje je sada zastarjelo.
Pravilo od 19 °C nije nastalo slučajno: tijekom naftne krize 1970-ih sve se vrtjelo oko uštede energije. U to je vrijeme toplinska izolacija stanova bila loša, sustavi grijanja manje učinkoviti, a način života ljudi potpuno drugačiji. Nije cilj bio komfor, već preživljavanje i ušteda.
Svijet se od tada jako promijenio. Moderne zgrade dobile su bolju toplinsku izolaciju, pojavili su se moderni kotlovi, sustavi podnog grijanja i termostati. Prema riječima stručnjaka s područja energetike, 19 stupnjeva nikada nije bilo povezano s udobnošću, već je to bio samo ekonomski kompromis. To se jasno vidi u kontrastu između novih kuća s kvalitetnim prozorima i toplinskom izolacijom i starog stambenog fonda, gdje mnogo toga ovisi o stanju fasade, uspona i o tome koliko ravnomjerno cijela kuća „održava“ toplinu. U novim uvjetima univerzalna brojka „gore“ funkcionira kao „pravilo za sve“.
Sami su rekli: 20 stupnjeva je nova polazna vrijednost.
Trenutačno se stručnjaci slažu da je idealna temperatura za dnevne sobe i glavne stambene prostore oko 20°C. Razlika od jednog stupnja čini se zanemarivom, ali u svakodnevnom životu taj je učinak primjetan. Na 19 stupnjeva mnogi ljudi stalno osjećaju laganu hladnoću, što ne samo da je dugoročno neugodno, već može imati i negativan utjecaj na zdravlje.
Prema istraživanjima, na temperaturi od 20 stupnjeva tijelu je lakše održavati optimalnu temperaturu, posebno tijekom sjedilačkog načina života, primjerice kada čitate ili gledate TV. Osim toga, smanjuje se opasnost od kondenzacije i stvaranja plijesni, što je osobito relevantno u Srbiji: u nekim stanovima zimi prozori „plaču“, a vlaga se može nakupljati u kutovima ili iza ormara, osobito ako se stan ne provjetrava redovito ili ako je grijanje loše.
Ovisi o vrsti sobe.
Najveća promjena nije toliko korak naprijed koliko novi pristup. Prema riječima stručnjaka, konačno je došlo vrijeme da se oprostimo od ideje da cijeli stan treba imati istu temperaturu. Svaka soba ima svoj idealan temperaturni režim, koji dobro odgovara češkoj navici zoniranja stanovanja: u nekim sobama provodimo puno vremena, u drugima samo „prolazimo“.
Preporuča se temperatura od 20 °C u dnevnoj sobi i zonama koje se najčešće koriste. S druge strane, u spavaćoj sobi je prikladnija niža temperatura: 16–18 °C doprinosi dubokom, okrepljujućem snu. Iznimka je kupaonica, gdje je idealna temperatura 22 stupnja, kako tijelo nakon tuširanja ne bi doživjelo temperaturni šok. U hodnicima i hodnicima često je dovoljna temperatura od 17 °C, što odgovara stanovima u kojima je hodnik često odvojen i ne zahtijeva isto grijanje kao dnevni boravak.
Štedite drugačije nego što smo do sada mislili.
Mnogi strahuju da povećanje temperature automatski znači povećanje računa za struju. U Srbiji je to sasvim razumljiva briga: cijene energije i tema štednje odavno su postale dio svakodnevice, a kod mnogih se udomaćila navika „bolje obući džemper“.
Međutim, stvarnost je složenija. Iako teoretski porast temperature od jednog stupnja može povećati potrošnju do 7%, pravilno postavljen sustav grijanja s individualnom regulacijom u pojedinim prostorijama može osigurati ukupnu uštedu od 10-15%.
Pametni termostati i vremenski sustavi osiguravaju grijanje točno gdje i kada je potrebno. Bez pregrijane spavaće sobe ili nepotrebno grijanog hodnika, samo udobnost i racionalno korištenje energije. U Srbiji kućanstvima to se često može lakše organizirati, primjerice korištenjem osnovnih postavki termostatskih glava na radijatorima i navikom da se ne održava ista temperatura u svim prostorijama.
Nakon pada starog režima počinje nova etapa.
Era dogme „19 stupnjeva“ se bliži kraju. Prema riječima stručnjaka, danas se ne radi o tome koliko dugo možemo izdržati hladnoću, već o tome kako razumno, zdravo i ekonomično grijati dom, vodeći računa o specifičnostima kuće, navikama i prostorima u kojima zapravo živimo.
Oni koji prijeđu na takav pristup moći će živjeti ugodnije, a dugoročno se to može odraziti i na njihove troškove.
