Albert Ajnštajn, naučnik: „Četvrti svetski rat vodiće se toljagama i kamenjem“

Albert Ajnštajn, naučnik: "Četvrti svetski rat vodiće se toljagama i kamenjem"
Čuvena rečenica Alberta Ajnštajna o Trećem svetskom ratu ponovo je u centru pažnje. Saznajte zašto je legendarni fizičar verovao da bi nuklearni sukob mogao da vrati čovečanstvo u kameno doba.

Nakon premijere filma Oppenheimer 2023. godine, u režiji Kristofera Nolana, ponovo je postala popularna čuvena fraza Alberta Ajnštajna o ratu. Legendarni naučnik uputio je veoma oštro upozorenje o potencijalno razornim opasnostima koje bi mogle biti pokrenute nakon nuklearnog sukoba globalnih razmera.

Albert Ajnštajn, naučnik:

Upozorenje predsedniku Ruzveltu

„Ne znam kakvo će se oružje koristiti u Trećem svetskom ratu, ali četvrti će se voditi toljagama i kamenjem“, upozorio je Ajnštajn 1939. godine u pismu upućenom tadašnjem predsedniku Sjedinjenih Američkih Država, Frenklinu Ruzveltu. Ajnštajn je uvek izražavao duboku zabrinutost zbog mogućnosti da nuklearni sukob potpuno uništi civilizaciju.

Te reči, izgovorene u veoma komplikovanom diplomatskom kontekstu dok je nacizam napredovao Evropom, danas odjekuju još jače zbog nestabilnosti u različitim delovima planete i stalne pretnje od eskalacije sukoba između vodećih nuklearnih i ekonomskih sila.

Albert Ajnštajn, naučnik:

Pacifista u senci atomske bombe

Iako Ajnštajn nije direktno učestvovao u Projektu Menhetn, kojim je upravljao Robert Openhajmer, njegovo razumevanje nuklearne energije bilo je ključno za kasniji razvoj atomskog oružja. Uprkos tome, on je skoro celog života bio zakleti pacifista, otvoreno se protiveći čak i Prvom svetskom ratu.

Njegov stav počeo je da se menja 1933. godine dolaskom Hitlera na vlast, kada je zbog svog jevrejskog porekla bio primoran da pobegne iz rodne Nemačke. Iz egzila u SAD-u nastavio je da tvrdi da ratovi ne smeju biti sredstvo za rešavanje konflikata, ali je takođe razumeo da je odbrana od totalitarnog režima poput nacističkog bila neophodna.

Današnje nuklearne sile i opasnost od povratka u primitivizam

Ajnštajn je verovao da bi globalni nuklearni rat imao toliko katastrofalne posledice da bi preživeli izgubili pristup svim tehničkim i društvenim dostignućima koja je čovečanstvo akumuliralo vekovima. Rezultat bi bila ljudska rasa osuđena na primitivne oblike preživljavanja.

Današnja nuklearna mapa koncentrisana je na malu grupu zemalja koje poseduju najveći broj bojevih glava:

Albert Ajnštajn, naučnik:

  • SAD i Rusija: Predvode globalnu listu sa gigantskim arsenalima.
  • Kina, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo: Zvanično priznate nuklearne sile unutar UN sporazuma.
  • Indija, Pakistan, Severna Koreja i Izrael: Zemlje sa značajnim kapacitetima van formalnih okvira.

Ajnštajnova poruka, više od obične zanimljivosti, predstavlja poziv na razmišljanje o ceni koju su vlade i društva spremni da plate u svojim geopolitičkim sporovima.

Gea organic