Slučajno otkriveni dokazi o stampedu morskih kornjača pre više miliona godina

Slučajno otkriveni dokazi o stampedu morskih kornjača pre više miliona godina
Planinari u Italiji pronašli su fascinantne tragove na planini Konero koji svedoče o dramatičnom događaju iz doba krede – masovnom bekstvu morskih reptila izazvanom zemljotresom.

Grupa alpinista slučajno je u Italiji pronašla seriju neobičnih žljebova i udubljenja na steni planine Konero (Monte Cònero), u blizini grada Ankone. Nakon što su kontaktirali stručnjake iz Geološke opservatorije Coldigioco (OGC), istraživači su izneli fascinantnu teoriju: ovi tragovi pripadaju morskim reptilima iz perioda gornje krede, kao što su morske kornjače, pleziosaurusi ili mozasaaurusi.

Slučajno otkriveni dokazi o stampedu morskih kornjača pre više miliona godina – image 1

Panika pod morem: Kako je nastao „stampedo“?

Studija objavljena u časopisu Science Direct sugeriše da ovi tragovi najverovatnije predstavljaju „stampedo morskih kornjača u panici“. Prema istraživačima, životinje su masovno bežale od razornog zemljotresa koji je pogodio to područje pre više miliona godina. Tragovi su ostali sačuvani zahvaljujući sedimentu koji ih je prekrio odmah nakon potresa, štiteći ih kroz eone.

Ono što danas vidimo kao vertikalnu stenu, nekada je bilo duboko morsko dno. Tokom miliona godina, usled pomeranja tektonskih ploča, ovo dno se podiglo i postalo deo planinskog venca. Pronađeni krečnjak bio je deo podvodne lavine izazvane istim onim zemljotresom koji je naterao životinje u beg.

Slučajno otkriveni dokazi o stampedu morskih kornjača pre više miliona godina – image 2

Naučna debata: Da li su to zaista bile kornjače?

Iako je teorija o stampedu uzbudljiva, nisu svi naučnici u potpunosti ubeđeni. Majkl Benton, profesor paleontologije sa Univerziteta u Bristolu, ističe da su ovi tragovi veoma neobični. „Tragovi pokazuju kretanje gde obe prednje noge ulaze u sediment istovremeno kako bi se životinja kretala napred“, objašnjava Benton.

On dodaje da morski kičmenjaci retko hodaju na taj način. Morske kornjače obično imaju način plivanja koji podseća na „podvodni let“, gde se prednja peraja kreću kružno, što se ne poklapa sasvim sa pronađenim obrascima. Takođe, Benton postavlja logično pitanje: zašto kornjače jednostavno nisu otplivale dalje od morskog dna umesto što su „trčale“ po njemu?

Značaj otkrića

Bez obzira na to koja je tačna vrsta ostavila ove tragove, nalaz na planini Konero predstavlja izuzetan uvid u praistorijsku prošlost našeg regiona. On nam govori o ekstremnim geološkim događajima koji su oblikovali svet kakav danas poznajemo i podseća nas na to koliko se tajni još uvek krije u stenama koje nas okružuju.

Gea organic