Pitanje o tome da li konzumiranje kanabisa dovodi do gubitka pamćenja dobija sve više naučnih potvrda. Međutim, stručnjaci naglašavaju da nije isto konzumirati kanabis povremeno, nekoliko puta godišnje, ili to činiti redovno tokom kritičnog perioda adolescencije, kada se mozak još uvek intenzivno razvija.

Novo istraživanje koje je vodila dr Marta Navarete iz Centra za neuronauke Cajal-CSIC, objavljeno u uglednom časopisu Nature Communications, otkriva da su problemi sa pamćenjem i učenjem nakon konzumacije kanabisa u adolescentskom dobu direktno povezani sa malom grupom moždanih ćelija poznatih kao astrociti. Iako su se decenijama smatrali samo „potporom“ neuronima, astrociti se sada prepoznaju kao ključni akteri u obradi informacija.
Kako THC remeti rad mozga
Glavni psihoaktivni sastojak kanabisa, tetrahidrokanabinol (THC), izaziva prekomernu aktivaciju astrocita, što dovodi do prekida u komunikaciji između različitih regija mozga koje su zadužene za učenje. Istraživanje sprovedeno na životinjskim modelima pokazalo je da, kada se ova prekomerna aktivacija smanji, subjekti ne razvijaju kognitivne probleme, a u nekim slučajevima dolazi i do potpunog oporavka funkcija.

- Hipokampus: Regija mozga odgovorna za pamćenje.
- Nukleus akumbens: Centar za motivaciju, zadovoljstvo i učenje.
U Španiji, uprkos percepciji o širokoj prisutnosti kanabisa među mladima, podaci iz 2025. godine pokazuju pad od 5,9 poena u broju onih koji su probali ovu supstancu u poređenju sa 2023. godinom. Ipak, kanabis ostaje najdominantnija ilegalna supstanca među učenicima od 14 do 18 godina, sa prosečnim početkom konzumacije od 14,8 godina.
Tehnika AstroLight i budućnost tretmana
Istraživački tim je koristio inovativnu metodu pod nazivom AstroLight, koja pomoću svetlosti omogućava manipulaciju aktivnošću astrocita. Zahvaljujući ovoj tehnologiji, naučnici su uspeli da identifikuju tačan skup ćelija koji učestvuje u kognitivnim procesima i da direktno modifikuju njihov odgovor na THC.

„Ovi rezultati nam daju jasnu mapu ćelija koje moramo proučavati kako bismo razumeli i ublažili efekte kanabisa u ranjivim godinama“, objašnjavaju istraživači. Kao psiholog, važno je naglasiti da razvoj mozga nije linearan proces i da postoje specifični periodi visoke osetljivosti. Zaštita kognitivnog zdravlja u adolescenciji je ključna za mentalno blagostanje u odraslom dobu, a ovo istraživanje predstavlja značajan korak ka razvoju budućih terapija.
