Blanca García, nutricionista: „Kada kupujete konzerve tune, izbegavajte one na kojima piše ’atún claro’ jer imaju više žive“

Blanca García, nutricionista: „Kada kupujete konzerve tune, izbegavajte one na kojima piše ’atún claro’ jer imaju više žive“
Konzervirana tuna je praktična i bogata proteinima, ali nisu sve opcije iste. Nutricionistkinja Blanca García objašnjava na šta treba obratiti pažnju na etiketi i kolika je bezbedna količina za konzumaciju.

Zašto je važna vrsta tune koju birate

Konzervirana tuna postala je jedna od omiljenih namirnica za one koji traže praktičnost, kvalitetne proteine i malo kalorija. Ipak, iza njene reputacije zdrave opcije krije se i upozorenje: moguća akumulacija žive ako se konzumira u prekomernim količinama. Nutricionistkinja Blanca García, poznata na društvenim mrežama kao @blancanutri, insistira na tome da problem nije u samoj tunjevini, već u učestalosti konzumacije i vrsti koja se bira. „Ne radi se o tome da je izbacite iz ishrane, već da je konzumirate pametno“, sumira ona.

Blanca García, nutricionista: „Kada kupujete konzerve tune, izbegavajte one na kojima piše ’atún claro’ jer imaju više žive“ – image 1

Šta zapravo treba da piše na deklaraciji

Jedna od centralnih tačaka koje García ističe je pažljivo čitanje etikete. Ona preporučuje da se prioritet dâ konzervama na kojima piše jednostavno „tuna“ i da se izbegava takozvani „atún claro“ (svetla tuna), koja često potiče od većih vrsta riba. Problem sa većim i dugovečnijim ribama je taj što one imaju veću verovatnoću da akumuliraju teške metale poput žive, koja se koncentriše kako se krećemo uz lanac ishrane. Što je riba manja, to je obično i nivo kontaminacije niži.

Koliko konzervi je bezbedno konzumirati?

Evropska agencija za bezbednost hrane (EFSA) utvrdila je da je nedeljni tolerisani unos metil-žive 1,3 mikrograma po kilogramu telesne težine. U praksi, to znači da odrasla osoba od 70 kilograma ne bi trebalo da premaši otprilike šest malih konzervi tunjevine nedeljno. Ova količina omogućava da se iskoriste sve prednosti ribe bez prelaska nivoa koji se smatraju bezbednim.

Blanca García, nutricionista: „Kada kupujete konzerve tune, izbegavajte one na kojima piše ’atún claro’ jer imaju više žive“ – image 2

Nutritivna vrednost i zdravije alternative

Uprkos upozorenjima, tuna ostaje odličan izvor hranljivih materija. Na 100 grama, ona nudi oko 27 grama proteina, vitamine B12, selen i dragocene omega-3 masne kiseline. Ipak, nutricionisti poput Rocío Maraver naglašavaju važnost raznovrsnosti. Umesto da se oslanjate samo na tunjevinu, preporučuje se naizmenična konzumacija sa manjim vrstama riba koje imaju niže nivoe zagađivača:

  • Sardine: Odličan izvor kalcijuma i omega-3 kiselina.
  • Inćuni: Sitna riba sa minimalnim rizikom od teških metala.
  • Skuša: Bogata zdravim mastima i proteinima.
  • Losos: Poznat po svojim benefitima za kardiovaskularni sistem.
  • Dagnje i ostrige: Odlična alternativa za unos minerala.
Gea organic