Dolazeća nedelja u Srbiji obećava prolećne temperature i mnogo sunca, ali meteorološki grafikoni kriju opasnu zamku. Dok će živa u termometru u većem delu zemlje dostizati između 12 i 17 stepeni, a u Podrinju i na jugu i do 22 stepena, stručnjaci upozoravaju da je ovo samo zatišje pred buru. Ovakva toplota, koja priliči sredini aprila, često je uvod u nagle i surove vremenske preokrete koji su obeležili istoriju našeg podneblja.

Iako poslednjih godina svedočimo sve ranijem buđenju prirode, statistika nas opominje da mart u Srbiji zna da pokaže svoje najsurovije lice. Istorijski zapisi potvrđuju da su najopasniji mrazevi dolazili upravo onda kada smo mislili da je zima gotova.
Istorijski ekstremi: Kada je mart bio ledeniji od januara
Najveći strah poljoprivrednika i meteorologa potiče iz perioda kada su arktički talasi okovali Balkan usred marta. Iako su prosečne temperature danas više, prošlost beleži periode kada je mraz bio toliko snažan da je pretvarao reke u led. Od sredine 19. veka do danas, zabeleženi su ekstremi koji deluju gotovo neverovatno za prolećni mesec.
- Sjenica i Pešter: Legendarni mrazevi na ovom području spuštali su temperaturu i do -30 stepeni, što su vrednosti koje pariraju najhladnijim tačkama Sibira.
- Beograd i centralna Srbija: Početkom marta 1963. i 1964. godine, talasi hladnoće doneli su mrazeve jače od -20 stepeni, uništavajući rane zasade voća.
- Arktički prodori: Specifične vazdušne struje sa severoistoka Evrope mogu za manje od 24 sata spustiti temperaturu za više od 20 stepeni.

Šta predviđaju meteomodeli za 2026. godinu?
Da bi se ponovio scenario ekstremnog zahlađenja u Srbiji, neophodna je specifična postavka u atmosferi. Trenutno se nad zapadnom Evropom formira snažan anticiklon, dok se nad Rusijom i istokom kontinenta zadržava polje niskog pritiska. To stvara „otvorena vrata“ za direktan prodor ledenog vazduha sa Arktika pravo ka Balkanu.
Vodeći svetski modeli, poput američkog GFS-a i evropskog ECMWF-a, signaliziraju ozbiljan pad temperature oko 8. marta. Ukoliko se ove prognoze ostvare, Srbija bi se mogla suočiti sa mrazom koji bi trajao tokom celog dana, uz ozbiljne snežne padavine. Iako je još uvek rano za precizne brojke, poljoprivrednici bi trebalo da budu na oprezu, jer martovska „bela tačka“ na mapi Evrope može postati surova realnost.
