Što nam donosi budućnost: Više od puke statistike
Jeste li se ikada zapitali kako će izgledati svakodnevica mladih ljudi na samom kraju ovog stoljeća? Prema najnovijim istraživanjima, klimatska kriza neće utjecati samo na temperaturu mora ili gospodarstvo, već izravno na ono što znanstvenici nazivaju “godinama dobrog života”. Ako ne dođe do hitnih promjena u emisijama CO2, oni koji 2100. godine budu imali 20 godina mogli bi izgubiti više od desetljeća kvalitetnog življenja.
Mjerilo sreće: Što je zapravo YoGL?
Međunarodni institut za primijenjenu analizu sustava (IIASA) sa sjedištem u Beču razvio je poseban pokazatelj pod nazivom “Years of Good Life” (YoGL). Za razliku od uobičajenih statistika koje prate samo životni vijek, ovaj model definira “dobru godinu” kao onu u kojoj osoba:
- Ne živi u apsolutnom siromaštvu.
- Nema kognitivnih ili fizičkih ograničenja.
- Osjeća opće zadovoljstvo vlastitim životom.
Znanstvenica Sibel Eker, jedna od autorica studije, objašnjava da su koristili dinamički matematički model koji projicira budućnost emisija, populacije i ekonomije. Svi ovi faktori izravno utječu na ljudsku dobrobit.
Tko će biti najviše pogođen?
Zanimljivo je da studija predviđa različite ishode za muškarce i žene, ali i za različite dobne skupine. U optimističnom scenariju, gdje se zagrijavanje ograničava na 1,5 stupnjeva Celzija, žene i muškarci bi do 2100. godine mogli dobiti prosječno 10,4 odnosno 7,5 godina kvalitetnog života. S druge strane, u pesimističnom scenariju, ti se brojevi drastično smanjuju.
Stručnjaci upozoravaju da bi muškarci mogli izgubiti više jer trenutno, na globalnoj razini, uživaju višu razinu blagostanja zbog društveno-ekonomskih faktora. Žene su već u nepovoljnijem položaju, pa stoga imaju “manje za izgubiti”, ali i potencijalno više za dobiti kroz pravedne klimatske politike. Ipak, najmlađe generacije su te koje će podnijeti najveći teret ako se ne poduzmu odlučni koraci ka očuvanju planeta.
