Zašto lekari fizijatri preporučuju tehniku ‘hodanja poput pingvina’

Zašto lekari fizijatri preporučuju tehniku 'hodanja poput pingvina'
Španski lekari fizijatri savetuju tehniku „hodanja poput pingvina“ kao ključnu metodu za izbegavanje opasnih padova i preloma na zaleđenim i mokrim ulicama.

Španski savez za rehabilitaciju i fizikalnu medicinu (SERMEF) upozorio je, prema izveštajima medija, da rizik od padova na ulici naglo raste sa hladnoćom, pojavom leda i kiše. Kako bi se izbegli opasni prelomi i povrede, stručnjaci preporučuju tehniku „hodanja poput pingvina“ kao najefikasniji način kretanja po klizavim površinama.

Zašto lekari fizijatri preporučuju tehniku 'hodanja poput pingvina' – image 1

Nauka iza pingvinovog hoda

Lekari objašnjavaju da je ova tehnika, iako na prvi pogled deluje neobično, zasnovana na jasnim biomehaničkim principima. „Ovaj način hodanja blago pomera centar gravitacije tela prema napred, čime se povećava stabilnost i smanjuje verovatnoća da će noga proklizati ispod nas“, navode iz SERMEF-a.

Za pravilnu primenu ove tehnike, stručnjaci savetuju sledeće korake:

  • Ruke van džepova: Iako je hladno, držanje ruku u džepovima kompromituje ravnotežu. Ruke treba da budu slobodne kako bi pomogle u balansiranju.
  • Kratki koraci: Što su koraci kraći, to je veća kontrola nad telom.
  • Celo stopalo na tlu: Izbegavajte hodanje na prstima ili petama. Svaki korak treba da bude oslonjen na punu površinu tabana.
  • Nagib tela: Blago naginjanje trupa ka napred pomaže u prilagođavanju marša terenu.
Zašto lekari fizijatri preporučuju tehniku 'hodanja poput pingvina' – image 2

Opasnosti koje vrebaju na asfaltu

Lekari podsećaju da vremenske prilike, poput oluje Ingrid koja je zahvatila Španiju, stvaraju idealne uslove za klizave površine. Poseban rizik predstavljaju mesta u senci, prostori ispod parkiranih automobila i slabo osvetljene ulice rano ujutru ili uveče, gde se formiraju tanke ploče leda koje je teško primetiti.

„Padovi se često potcenjuju, ali njihov uticaj na zdravlje može biti ogroman, naročito kod starijih osoba ili pacijenata sa hroničnim bolestima. Udarac o tlo može uzrokovati frakture ručnog zgloba ili lakta, koji stradaju zbog refleksnog pokušaja zaštite tokom pada“, ističu fizijatri. Pored bola, ovakve povrede često vode do dugotrajne imobilizacije i gubitka samostalnosti.

Šta uraditi ako ipak dođe do pada?

Ukoliko se pad desi, najvažnije je prvo proveriti stanje svesti i disanja. Ako postoji sumnja na povredu glave, vrata ili leđa, preporučuje se mirovanje dok ne stigne stručna pomoć. Ukoliko je udarac neizbežan, pokušaj da se telo usmeri ka „mekšoj“ zoni može smanjiti energiju udara. U slučaju jakog bola, vidljive deformacije ili nemogućnosti pokretanja ekstremiteta, neophodno je odmah kontaktirati hitne službe.

Gea organic