Klimatska kriza kroz koju prolazimo ne prijeti samo promjenama svjetskih karata zbog rasta razine mora, već postupno briše i fizičke dokaze povijesti našeg planeta. Nakon potvrde da je 2025. godina bila treća najtoplija ikad zabilježena, znanstvena zajednica dovršila je ključni projekt: otvoreno je Utočište ledene memorije na Antarktici, podzemna arhiva osmišljena za očuvanje planinskog ledenjačkog leda prije njegova potpunog nestanka.
Ledena arhiva za buduće generacije
Danas na Zemlji već postoje banke sjemena kao priprema za moguće globalne katastrofe, kao i podatkovni centri za digitalne informacije. Sada im se pridružuje i golema banka posvećena ledu, čije očuvanje zahtijeva ekstremnu i dugoročno stabilnu temperaturu.
Ovo utočište, koje mnogi smatraju svojevrsnim grobljem ledenjaka, promovira Zaklada Ice Memory u suradnji s institucijama poput francuskog CNRS-a i talijanskog CNR-a. Lokacija nije odabrana slučajno – antarktička visoravan i posebno stanica Concordia pružaju idealne uvjete za ovakav projekt.
Zašto je led znanstveno neprocjenjiv
U unutrašnjosti se ne pohranjuje samo običan led, već ono što znanstvenici nazivaju ledenim zapisima. Svaki ledenjački cilindar djeluje poput tvrdog diska koji sadrži kemijsku i toplinsku povijest planeta. Upravo se ti podaci gube kako globalne temperature rastu.
Analizom zarobljenog zraka moguće je rekonstruirati sastav atmosfere od prije tisuće godina. Proučavanjem izotopa vodika i kisika može se izračunati točna temperatura iz prošlih razdoblja. Takva preciznost često nadmašuje informacije dobivene iz godova drveća ili morskih sedimenata.
Led također djeluje kao prirodni filter koji zadržava čestice iz zraka. Tako su u njemu već identificirani tragovi vulkanskog pepela i saharske prašine, što znanstvenicima omogućuje proučavanje povijesnih erupcija i dugoročnih obrazaca kretanja vjetrova.
Građevina bez ovisnosti o energiji
Kako bi led ostao netaknut, mora biti zaštićen od temperaturnih oscilacija. Zato francusko-talijanska stanica Concordia nije klasična zgrada. Riječ je o špilji iskopanoj duboko ispod snijega, koja koristi prirodne ekstremne uvjete Bijelog kontinenta. Na toj dubini održava se stabilna temperatura od oko -50 °C, idealna za dugoročno očuvanje materijala.
Za razliku od zamrzivača u europskim laboratorijima, ovo utočište ne ovisi o električnoj mreži ni mehaničkim sustavima. Čak i u slučaju potpunog prekida napajanja, led ostaje siguran, što ovaj projekt čini održivim stoljećima unaprijed.
Prvi uzorci već su pohranjeni
Utočište već sadrži prve dragocjene uzorke. Pohranjene su dvije ledene jezgre iz Alpa: jedna s Col du Dômea izbušena 2016. godine i druga s Grand Combina u Švicarskoj, izvađena 2025.
Najveći izazov ostaje logistika. Prijevoz uzoraka iz Europe do Antarktike iznimno je zahtjevan. Ledene jezgre putovale su 50 dana talijanskim ledolomcem Laura Bassi od Trsta do Antarktike, a završna etapa do baze Concordia obavljena je zrakoplovom.
Nasljeđe planeta koji se zagrijava
Zaklada Ice Memory planira nastaviti s prikupljanjem uzoraka s ugroženih ledenjaka u Andama, Himalaji i Pamiru. Utočište u Concordiji spremno je primiti nasljeđe svijeta koji iz godine u godinu ruši temperaturne rekorde. Upravo to ubrzano zagrijavanje planeta potaknulo je realizaciju projekta, kako bi se sačuvali zapisi prije nego što nestanu ledenjaci koji se danas ubrzano tope.
