Stručnjaci ističu da je ključno pripremiti učenike za stjecanje vještina i kompetencija potrebnih za razmišljanje uz pomoć umjetne inteligencije, a ne samo za korištenje pojedinih alata.
Postoji široki konsenzus da će umjetna inteligencija temeljito promijeniti tržište rada, no naglasak u obrazovanju budućih zaposlenika bit će na razvoju ljudskih sposobnosti. Cilj je da ljudi umjetnu inteligenciju koriste kao pomoćnika, a ne kao zamjenu.
Tijekom panel rasprave „Mladi, umjetna inteligencija i budućnost tržišta rada: Koje će vještine zaista biti važne“, u organizaciji Prepa Tec Milenio, stručnjaci su naglasili da je razmišljanje uz pomoć umjetne inteligencije temelj suvremenog učenja. Takav pristup priprema učenike viših razreda srednje škole za zanimanja koja još ne postoje ili će u budućnosti biti redefinirana.
„Moramo naučiti studente da ne koriste samo alate umjetne inteligencije, već da razmišljaju zajedno s njima“, istaknula je Yasmina Peña, akademska direktorica Prepa Tec Milenio.
Primjena umjetne inteligencije na radnom mjestu sve je raširenija. Prema istraživanju PageGroup Talent Trends, 37% stručnjaka u Meksiku izjavilo je da 2025. godine u svakodnevnom radu koristi alate umjetne inteligencije poput ChatGPT-a, Copilota ili Midjourneyja.
Prema izvješću Svjetskog ekonomskog foruma „Budućnost rada 2025.“, do 2030. godine 162 milijuna radnih mjesta bit će promijenjeno, dok će se istovremeno otvoriti 170 milijuna novih.
Tradicionalni obrazovni modeli često se fokusiraju na poučavanje korištenja najnovijih alata umjetne inteligencije. Međutim, brzina razvoja tehnologije čini takav pristup brzo zastarjelim.
Zato je cilj srednjoškolskog obrazovanja razvijati kritičko razmišljanje o umjetnoj inteligenciji, a ne samo učiti rad s trenutačno popularnim alatima.
„Danas je važnije razumjeti kontekst, znati razmišljati i imati analitički pristup. Umjetnu inteligenciju doživljavam kao kopilota. Najvažnije je naučiti razmišljati“, rekao je Miguel Silva, osnivač tvrtke Time to Hire.
Cilj je uvesti umjetnu inteligenciju u školske kurikulume tako da se učenike uči rješavanju problema uz pomoć tehnologije, a ne delegiranju konačnih odluka.
Učenje kako ostati čovjek: izazov obrazovanja u doba umjetne inteligencije
Zadatak srednjoškolskog obrazovnog sustava jest pripremiti učenike za suradnju s umjetnom inteligencijom, razvijajući vještine potrebne za kvalitetnu interakciju s takvim sustavima.
U budućnosti će ljudski faktor biti presudan. Tražit će se ljudi koji znaju komunicirati, razlikovati prijedloge umjetne inteligencije, donositi odluke te prepoznavati i upravljati emocijama.
„Važno je da osoba, osim tehničkih znanja, posjeduje komunikacijske vještine, prilagodljivost promjenama i duh suradnje“, rekao je Roman Rodriguez, direktor ljudskih resursa tvrtke Henco.
Umjetna inteligencija često daje brze, ali ne uvijek točne ili pouzdane odgovore, zbog čega će kritičko razmišljanje biti jedna od najcjenjenijih vještina na tržištu rada.
„Od izbora pravog alata do procjene točnosti i relevantnosti rezultata – to je suština kritičkog razmišljanja“, naglasila je Yasmina Peña.
Prilagodljivost promjenama mora postati sastavni dio nastavnih programa, jer će budući zaposlenici djelovati u okruženju stalne neizvjesnosti.
Stručnjaci naglašavaju i važnost socioemocionalnih vještina, koje mladima pomažu nositi se s promjenama, razočaranjima i pritiskom na radnom mjestu.
„Vještine poput prilagodbe promjenama, komunikacije, tumačenja podataka i timskog rada nikada neće izgubiti na važnosti“, zaključio je Roman Rodriguez.
Učenici prepoznaju važnost tehnologije, ali ističu da se u procesu učenja ne smije izgubiti ljudski faktor.
„Tehnologija je važna, ali osobna komunikacija ostaje ključna. Mladima danas nedostaje upravo taj kontakt“, objasnio je Abimael Resendiz, nacionalni direktor Preparatoria Tec Milenio.
