Čovječanstvo je oduvijek pokazivalo snažan interes za svemir. Planeti, zvijezde i crne rupe neprestano potiču nova istraživanja, a svaka misija donosi podatke koji mijenjaju dosadašnje teorije. Među svim poznatim svjetovima, Mars i dalje ostaje jedan od najvećih izvora iznenađenja.
Prema podacima NASA-e, rover Perseverance otkrio je ogroman pješčani megaval visok čak dva metra u krateru Jezero. Ova neobična formacija, nazvana Heysiview, mogla bi sadržavati važne informacije o nedavnoj geološkoj i klimatskoj evoluciji Crvenog planeta.
NASA je otkrila megaval visok dva metra na Marsu
Megavalovi su formacije slične dinama koje nastaju dugotrajnim djelovanjem vjetra. Ne pojavljuju se nakon jedne oluje niti se stalno mijenjaju. Za njihovo formiranje potrebni su vrijeme, stabilni uvjeti i vrlo specifična kombinacija zrna pijeska različitih veličina.
Analize pokazuju da se površina megavala uglavnom sastoji od većih zrna pijeska koja štite unutarnje slojeve. Ti unutarnji slojevi građeni su od sitnijih čestica, često povezanih tankom korom prašine i soli. Uobičajena visina takvih struktura iznosi tek nekoliko decimetara, zbog čega je pojava vala visine dva metra iznimno rijetka.
Heysiview se nalazi unutar grebena poznatog kao Hanigayde, nedaleko od ruba kratera Jezero. Rover Perseverance istražuje ovo područje od svog dolaska 2021. godine, a riječ je o jednoj od regija s najizraženijim formacijama koje je vjetar oblikovao tijekom njegove misije.
Znanstveni tim proučavao je megaval koristeći više instrumenata na roveru, uključujući kamere visoke rezolucije i senzore za okoliš. Cilj istraživanja je utvrditi kako je formacija nastala, od čega je građena te je li potpuno stabilna ili se ipak s vremenom mijenja.
Što nam ovi megavalovi govore o klimi Marsa?
Zanimanje znanstvenika za ove megavalove ne proizlazi samo iz njihove veličine. Smatra se da oni djeluju kao prirodni arhivi marsovske klime. Svaki sloj pijeska može sadržavati informacije o smjeru i jačini vjetrova, kao i o odnosu između prašine i atmosferske vlage u različitim razdobljima.
Ako su ove strukture ostale gotovo nepromijenjene stoljećima ili tisućljećima, mogle bi sačuvati dragocjen zapis vremena kada je Mars imao gušću atmosferu. To bi omogućilo znanstvenicima da rekonstruiraju okoliš planeta u razdoblju kada su uvjeti bili znatno drukčiji od današnjih. S druge strane, znakovi kretanja pojedinih dijelova ukazivali bi na to da Mars i dalje aktivno mijenja svoju površinu.
Zašto je vjetar toliko važan na Marsu?
Vjetar je jedna od ključnih sila koja oblikuje površinu Crvenog planeta.
Iako je Marsova atmosfera znatno rjeđa od Zemljine, Sunčeva energija stvara snažne temperaturne razlike koje pokreću zračne mase. Površina Marsa se brzo zagrijava i hladi, a to neprekidno kretanje zraka dovoljno je snažno da erodira stijene, podiže prašinu i postupno mijenja krajolik.
Prašina ima ključnu ulogu u ovom procesu. Upijajući Sunčevo zračenje, zagrijava atmosferu i dodatno pojačava zračne struje, osobito kada je Mars bliže Suncu. U tim razdobljima vjetrovi jačaju i mogu izazvati oluje koje traju tjednima. Megavalovi su izravna posljedica ponavljanja takvih ciklusa kroz duga vremenska razdoblja.
Sve to dodatno pojačava ekstremna topografija planeta i potpuni nedostatak vegetacije ili oceana koji bi usporavali strujanje zraka. Divovski vulkani, duboki krateri i prostrane ravnice omogućuju vjetru da se kreće na velike udaljenosti bez ikakvih prepreka.
