Tisućama godina prije pojave velikih drevnih civilizacija, zajednica na obalama Crnog mora već je savladala umijeće izrade nakita. Slučajno otkriveno groblje u Bugarskoj, staro više od 6000 godina, sadrži najstarije zlatno blago ikada pronađeno. Iza tog blaga, međutim, krije se uznemirujuća priča o moći, hijerarhiji i društvenim razlikama koje su se pojavile mnogo ranije nego što se do sada mislilo.
Godine 1972., tijekom građevinskih radova u blizini Varne, obalnog grada u Bugarskoj, radnici su naišli na drevno groblje. Naknadna arheološka istraživanja otkrila su iznimnu nekropolu koja datira iz razdoblja 4600.–4300. pr. Kr. Tijekom dvadeset godina iskopavanja pronađeno je oko 300 grobnica, od kojih je 62 sadržavalo zlatne predmete. Ukupno je otkriveno više od 3000 artefakata: ogrlice, narukvice, naušnice, privjesci s perlicama i mali zlatni diskovi koji su se nekoć prišivali na odjeću.
Otkriće obuhvaća više od 6 kilograma zlata, što predstavlja najstariji poznati dokaz rada čovječanstva s ovim plemenitim metalom, star oko 6600 godina. Sitna zlatna perlica pronađena 2016. godine na drugom bugarskom nalazištu mogla bi biti i starija, no njezino točno datiranje još uvijek nije potvrđeno.
Grobnica broj 43 i njezin tajanstveni stanovnik
Među svim grobovima, jedan se posebno izdvaja. Grobnica broj 43 sadržavala je gotovo trećinu svih zlatnih artefakata pronađenih na lokalitetu. U njoj je pokopan muškarac koji je umro u dobi od više od 60 godina, što je za to razdoblje bila iznimna starost.
Uz njega su pronađeni:
- sjekira s pozlaćenom drškom,
- velika količina zlatnog nakita,
- zlatna navlaka za penis, jedinstven i i danas zagonetan predmet.
Takva koncentracija luksuznih predmeta jasno ukazuje na izniman društveni status. Prema podacima Arheološkog muzeja u Varni, ovakav način pokopa bio je rezerviran samo za vrlo mali broj ljudi, vjerojatno vođe ili elitu zajednice.
Podrijetlo prvih ljudskih hijerarhija
Zašto se obrada zlata pojavila upravo na Balkanu u razdoblju bakrenog doba? Arheolozi ovaj period opisuju kao vrijeme snažnih inovacija, u kojem se razvoj rudarstva i metalurgije isprepleo s trgovinom na velike udaljenosti.
Groblje u Varni pruža jedan od najranijih dokaza hijerarhijskog društva. Zlato u ovom kontekstu nije bilo samo ukras, već sveti simbol moći i statusa. Elita, pokopana s velikim količinama blaga, jasno se razlikovala od ostatka zajednice.
Zbog toga se Varna danas smatra jednim od prvih mjesta na svijetu gdje su se pojavile društvene strukture koje će kasnije obilježiti civilizacije poput Egipta i Mezopotamije – ali tisućama godina prije njih.
