Sa samo 14 godina izgradila je vlastiti avion. Danas, u ranim tridesetima, Sabrina Pasterski jedna je od najintrigantnijih fizičarki svoje generacije i znanstvenica koja pokušava odgovoriti na jedno od najvećih pitanja moderne znanosti: je li svemir u kojem živimo zapravo hologram.
Od djevojčice koja gradi avion do vrhunske fizičarke
Još kao dijete Sabrina je pokazivala iznimnu tehničku i znanstvenu zrelost. Prve sate letenja započela je s devet godina, a već s četrnaest vlastitim je rukama konstruirala i pilotirala jednomotorni avion. Taj pothvat odmah je privukao pažnju znanstvene i tehnološke zajednice.
Nakon toga upisuje Massachusetts Institute of Technology, gdje diplomira fiziku s izvanrednim uspjehom. Postaje jedna od rijetkih studentica s najvišim prosjekom ocjena u povijesti tog odjela, čime dodatno učvršćuje reputaciju iznimnog talenta.
Zašto odbija milijunske ugovore
Unatoč brojnim ponudama prestižnih sveučilišta i istraživačkih centara, uključujući višemilijunske grantove, Pasterski se odlučuje za neovisan znanstveni put. Njezina odluka temelji se na želji za potpunom slobodom istraživanja, bez institucionalnih ograničenja i pritisaka.
Za nju znanost nije karijera, već potraga za temeljnim zakonima stvarnosti.
Ideja koja mijenja pogled na stvarnost: svemir kao hologram
Središnji dio njezina rada odnosi se na tzv. nebesku holografiju. Prema toj teoriji, trodimenzionalni svemir koji opažamo mogao bi biti projekcija informacija zapisanih na dvodimenzionalnoj površini, slično načinu na koji se 3D slika prikazuje na ravnom ekranu.
Ovaj koncept ima ogroman značaj jer nudi mogući most između kvantne mehanike i opće teorije relativnosti – dvaju stupova fizike koji se već desetljećima opiru ujedinjenju.
Spinska memorija i gravitacijski valovi
Jedan od njezinih najvažnijih znanstvenih doprinosa je otkriće tzv. efekta spinske memorije. Dok klasični gravitacijski valovi uzrokuju kratkotrajna pomicanja objekata, spinska memorija ostavlja trajni trag u prostoru.
To znači da svemir “pamti” određene gravitacijske događaje.
Ovo otkriće otvara mogućnost budućih mjerenja fenomena koji su dosad bili potpuno nevidljivi, uključujući dublje razumijevanje crnih rupa i ekstremnih kozmičkih procesa.
Zašto njezin rad izaziva toliku pozornost
Iako često nazivana “novim Einsteinom”, Pasterski se sama distancira od takvih usporedbi. Smatra da medijska pažnja može odvlačiti fokus od same znanosti.
Ipak, činjenica ostaje da njezine teorije i matematički modeli imaju potencijal promijeniti način na koji razumijemo prostor, vrijeme i samu strukturu svemira.
Što slijedi?
Trenutačna istraživanja usmjerena su na produbljivanje holografskog opisa gravitacije i razvoj teorijskih alata koji bi se jednog dana mogli potvrditi eksperimentalno.
Ako se barem dio njezinih ideja potvrdi, fizika kakvu danas poznajemo mogla bi ući u potpuno novu fazu – onu u kojoj stvarnost više nije ono što se čini na prvi pogled.
