Znanstvenici su ogorčeni: na prvi pogled to su bezopasne alge, ali one narušavaju riječne ekosustave.

Oamenii de știință sunt indignați: la prima vedere, acestea sunt alge inofensive, dar ele perturbă ecosistemele fluviale.

Alge su prirodni stanovnici reka i potoka širom sveta, uključujući i vodotokove u Srbiji. Dok su klasične „zelene naslage“ na kamenju (epilitske alge) temelj lanca ishrane, pojava nitastih algi izaziva ozbiljnu zabrinutost ekologa. Ove alge formiraju duge, zelene niti koje mogu dostići nekoliko metara, stvarajući ogromnu biomasu koja potpuno menja izgled i dinamiku reke.

Nitaste alge u rečnom ekosistemu

Zašto su nitaste alge problem za ekosistem?

Iako ove alge nisu otrovne poput nekih cijanobakterija, one predstavljaju „usko grlo“ u prirodi. Njihovo nekontrolisano širenje donosi niz problema:

  • Ometanje rekreacije: Guste mreže algi onemogućavaju ribolov, plivanje i veslanje.
  • Istiskivanje korisnih vrsta: Dominacija nitastih algi potiskuje manje, brzorastuće alge koje su neophodne za ishranu riba i vodenih insekata.
  • Lažna produktivnost: Iako zauzimaju ogroman prostor, one pružaju vrlo malo stvarne podrške zajednicama makrobeskičmenjaka.

Paradoks biomase: Velike, a beskorisne?

Jedno od najzanimljivijih otkrića novijih studija jeste da ogromna količina ovih algi ne znači i veću ekološku aktivnost. Za razliku od kopnenih šuma gde više biljaka znači više kiseonika i energije, reke se ponašaju drugačije.

Zelene nitaste alge izbliza

Podaci prikupljeni tokom dve sezone pokazuju da nitaste alge proizvode istu količinu ugljenika kao i njihovi sitni rođaci na kamenju, uprkos tome što su hiljadama puta veće po zapremini. One akumuliraju biomasu i menjaju fizičku strukturu dna, ali gotovo nimalo ne doprinose vitalnim metaboličkim procesima reke.

Novi pristup očuvanju reka

Dugo se verovalo da je cvetanje algi isključivo posledica viška hranljivih materija (fosfata i nitrata) iz poljoprivrede. Međutim, nove analize ukazuju na to da postoje i drugi faktori koje naučnici tek treba da identifikuju.

Ekološka ravnoteža rečnih tokova

Razumevanje tačke pucanja ekosistema omogućilo bi Srbiji i drugim zemljama da razviju pametnije strategije upravljanja vodama. Umesto skupih i često neefikasnih kampanja, rešenje bi moglo ležati u jednostavnijim metodama vraćanja prirodne ravnoteže između različitih vrsta algi, čime bi se osigurao zdrav život u našim rekama.

Gea organic