Ledena biblioteka u srcu Antarktika: Kako je nastala?
Na antarktičkom platou, na više od 3.200 metara nadmorske visine, nalazi se franko-italijanska stanica Concordia. Tamo je iskopana pećina od kompaktnog snega koja funkcioniše kao svetilište leda.
Struktura, duga oko 35 metara i visoka i široka pet metara, nalazi se oko deset metara ispod površine, gde se temperatura konstantno održava na oko -52 stepena.
Ovaj prostor čuva prve uzorke ledenih jezgara izvađenih iz evropskih alpskih glečera, konkretno sa Mont Blanca i Grand Combina.
To su prvi tomovi biblioteke koja teži da okupi led iz različitih delova sveta, uvek pod prirodnom zaštitom Antarktika i bez potrebe za veštačkim sistemima hlađenja.

Koje informacije čuvaju ledena jezgra ove „biblioteke“?
Ledena jezgra deluju kao vremenske kapsule atmosfere. Formiraju se progresivnim nakupljanjem snega koji se vremenom kompaktuje i zarobljava čestice iz okoline. U njihovoj unutrašnjosti ostaju zabeleženi elementi kao što su prašina, aerosoli, gasovi i ostaci vulkanske aktivnosti.
Svaki sloj nudi konkretne tragove. Prozirni led obično ukazuje na toplije periode sa procesima topljenja i ponovnog zamrzavanja, dok manje gusti slojevi omogućavaju procenu epizoda većih padavina.

Pored toga, određene hemijske komponente funkcionišu kao vremenski markeri. Vulkanski sulfati pomažu u datiranju konkretnih događaja, a izotopi vode omogućavaju rekonstrukciju prošlih temperatura.
Prema naučnicima uključenim u projekat Ice Memory, prava vrednost ovih uzoraka leži u njihovom budućem potencijalu, kada nove tehnologije budu mogle da izvuku informacije koje su danas nedostupne.
Naučni i diplomatski izazovi ovog međunarodnog projekta
Inicijativa, koju je pokrenula Ice Memory Foundation, počela je da se razvija 2015. godine i zahtevala je skoro deceniju rada.
U njoj učestvuju institucije iz Francuske, Italije i Švajcarske. Transport prvih uzoraka do Antarktika podrazumevao je putovanje od skoro 50 dana ledolomcem i avionom, uvek pod kontrolisanim uslovima.
Pored tehničkog izazova, projekat je morao da se suoči sa pravnim i diplomatskim pitanjima. Antarktik je regulisan međunarodnim ugovorom koji garantuje njegovu upotrebu u miroljubive i naučne svrhe. Izbor ove lokacije osigurava da uzorci ostanu izvan političkih interesa i budu dostupni globalnoj naučnoj zajednici.
Antarktik kao utočište pred gubitkom glečera
Pozadina ovog projekta je progresivni nestanak glečera širom sveta. Od 2000. godine, gubitak leda je značajan u many regionima. Na globalnom nivou, procenjuje se prosečno smanjenje od blizu 5%.
Svaki izgubljeni glečer podrazumeva i nestanak nepovratnih klimatskih informacija. U ovom kontekstu, Antarktik se predstavlja kao stabilno utočište u Srbiji i svetu gde se može sačuvati to naučno nasleđe.
Biblioteka leda ne pretenduje da bude muzej, već referentna tačka za razumevanje kako se klima menjala, kojom brzinom i iz kojih razloga.
