Neverovatno otkriće u dubinama australijskog zaliva
U skrivenom kutku morskog dna u zalivu Džervis u Australiji, gde su skrovišta retka, a suživot prinudan, naučne kamere su zabeležile scenu koja menja naše razumevanje morskog sveta. Ženka obične sidnejske hobotnice snimljena je kako deset puta zaredom baca blato na nasrtljivog mužjaka, pogodivši ga čak pet puta. Ovo nije bio slučajan čin čišćenja ili puka slučajnost, već namerno odbrambeno ponašanje.

Istraživački tim koji je predvodio biolog Piter Godfri-Smit sa Univerziteta u Sidneju, dokumentovao je ovo ponašanje na lokaciji nazvanoj „Oktopolis“. Velika koncentracija hobotnica na ovom mestu olakšava interakcije, a kamere su zabeležile ne samo borbe i parenja, već i scene u kojima glavonošci bacaju školjke, alge i blato na druge jedinke, posebno tokom neželjenih pokušaja udvaranja mužjaka.
Precizno gađanje i tehnika bacanja
Istraživanje objavljeno na platformi bioRxiv otkriva da, iako oba pola mogu bacati predmete, blizu 90% posmatranih bacanja izvršile su ženke. One koriste ovu taktiku kako bi odbile neželjene napade ili ostvarile društvenu interakciju. Mehanizam bacanja je fascinantan: hobotnica sakuplja materijal pipcima, stavlja ga ispod tela i ispaljuje ga snažnim mlazom vode koji generiše njen sifon.

Naučnici su primetili da hobotnice menjaju svoju tehniku u zavisnosti od cilja:
- Namerno ciljanje: Kada je meta druga hobotnica, ženke preferiraju blato u odnosu na školjke i izvode snažnija bacanja.
- Prilagođavanje ugla: Za razliku od običnog čišćenja jazbine, kod napada koriste poseban ugao ispaljivanja koji omogućava veću preciznost levo ili desno.
- Reakcija mužjaka: Tokom ovih epizoda, mužjaci su pokušavali da izbegnu projektile saginjanjem ili podizanjem krakova, ali nikada nisu uzvraćali istom merom.
Ovo ponašanje je izuzetno retko u životinjskom svetu. Do sada se smatralo da je bacanje predmeta na pripadnike sopstvene vrste karakteristično samo za neke primate, poput šimpanzi, i slonove. Činjenica da hobotnice, kao beskičmenjaci, dele ovu osobinu, dodaje novi nivo kompleksnosti njihovoj već dokazanoj inteligenciji i društvenoj svesti.
