Antarktik gubi bitku: Glečer Hektoria nestao brzinom koja plaši naučnike

Izgubljeno je 8 kilometara leda u dva mjeseca i istraživači se slažu u jednoj stvari: imamo razloga za brigu

Antarktik gubi bitku: Glečer Hektoria nestao brzinom koja plaši naučnike

Predviđanje sudbine antarktičkog leda jedan je od najvećih izazova moderne nauke, ali poslednji podaci donose dramatičan obrt. Glečer Hektoria povukao se za neverovatnih 8 kilometara u samo dva meseca. Ova brzina topljenja je bez presedana u modernoj eri i primorava istraživače da revidiraju sve dosadašnje modele porasta nivoa mora.

Brzina koja prkosi zakonima prirode

Uobičajeno povlačenje leda meri se u stotinama metara godišnje. Ono što je tim sa Univerziteta Kolorado Boulder zabeležio na istočnom delu Antarktika potpuno menja pravila igre. Tokom 2023. godine, Hektoria je izgubila gotovo polovinu svoje mase u rekordno kratkom roku.

Dramatično povlačenje leda na Antarktiku

Iako je ovaj glečer relativno mali za standarde Srbije i Evrope (površina od oko 300 km²), način na koji je kolabirao je zastrašujuć. Ovakav tempo nestajanja leda do sada je bio vezivan isključivo za kraj poslednjeg ledenog doba, a ne za modernu istoriju čovečanstva.

Tehnološko otkriće: Potresi koji su otkrili istinu

Zanimljivo je da Hektoria nije bila primarni cilj istraživanja. Naučnici su analizirali satelitske snimke za drugi projekat kada su primetili da je ogromna ledena masa jednostavno isparila sa mapa. Korišćenjem seizmičkih instrumenata, detektovana je serija „glečerskih potresa“ koji su potvrdili ključnu činjenicu:

  • Direktan kontakt: Glečer je bio usidren na čvrstoj steni (nije plutao) neposredno pre raspada.
  • Uticaj na okean: Led koji sklizne sa kopna u vodu direktno podiže nivo svetskih mora, za razliku od leda koji se već nalazi u vodi.
  • Satelitski dokazi: Kombinovanjem podataka sa više senzora potvrđeno je da se katastrofa desila munjevitom brzinom.

Satelitsko praćenje topljenja glečera

Ahilova peta: Fatalna kombinacija vode i stena

Uzrok ovog brutalnog procesa nije bilo samo zagrevanje vazduha, već specifična topografija. Hektoria se nalazila na takozvanoj „ledenoj ravnici“ – delu stene koji je ravan i nalazi se ispod nivoa mora. To je omogućilo toplijoj okeanskoj vodi da prodre duboko ispod leda.

Topla voda je otvarala pukotine odozdo, dok je sunce stvaralo pukotine na površini. Kada su se ove dve linije loma spojile, glečer se doslovno smrvio u okean. Ovaj mehanizam „napada sa obe strane“ dokazao je da glečeri koji miruju decenijama mogu nestati u trenu.

Jasno upozorenje za globalnu budućnost

Slučaj Hektoria je crveni alarm za ceo svet. Do sada se verovalo da bi kolapsi ovakvih razmera trajali vekovima. Sada je jasno da se to može desiti za samo nekoliko nedelja. Ako se isti scenario pokrene na većim glečerima, porast nivoa mora mogao bi pogoditi priobalne gradove mnogo ranije nego što su najcrnje prognoze predviđale.

Smatrate li da bi ovaj format odgovarao vašem Discover feed-u ili želite još agresivnije skraćivanje?

Gea organic