Bomba u rudarstvu: Veštačka inteligencija potvrdila pronalazak 360 miliona tona ‘belog zlata’ u Kanadi

Bomba u rudarstvu: Veštačka inteligencija potvrdila pronalazak 360 miliona tona 'belog zlata' u Kanadi
Veštačka inteligencija (AI) i satelitska tehnologija otkrile su masivno nalazište litijuma od 360 miliona tona u kanadskom Kvebeku, ubrzavajući istraživanja na svega 48 sati.

„Belo zlato“ je danas postalo jedan od najvažnijih resursa za savremenu industrijsku ekonomiju. Njegova uloga u proizvodnji baterija i razvoju tehnologija povezanih sa električnom mobilnošću transformisala je rudarska istraživanja, koja sada uključuju digitalne alate sposobne da ponude rezultate u rokovima nezamislivim pre samo deceniju.

U tom kontekstu, Kanada se pojavljuje kao jedna od teritorija sa najvećim potencijalom zahvaljujući kombinaciji regulatorne stabilnosti, infrastrukture i tehnološkog napretka. Integracija veštačke inteligencije omogućila je redefinisanje potencijala jednog konkretnog nalazišta, bez potrebe za dugotrajnim početnim procesima.

Bomba u rudarstvu: Veštačka inteligencija potvrdila pronalazak 360 miliona tona 'belog zlata' u Kanadi – image 1

Novo nalazište u Kanadi i uloga veštačke inteligencije

Sistem koji je razvila australijska kompanija Fleet Space Technologies, pod nazivom «ExoSphere», bio je ključan za proširenje obima projekta litijuma Cisco, smeštenog u severnom Kvebeku. Korišćenjem veštačke inteligencije povezane sa satelitima, kompanija je identifikovala cilj istraživanja koji dostiže 329 miliona metričkih tona minerala, što je ekvivalentno oko 360 miliona tona ukupne stene sa prisustvom litijuma.

Ovaj pristup omogućava predlaganje lokacija za bušenje u roku od samo 48 sati, što je brzina koja je u oštrom kontrastu sa tradicionalnim metodama istraživanja. U slučaju projekta Cisco, analize ukazuju na prosečan sadržaj od blizu 1% litijum-oksida, nivo koji ovaj projekat svrstava među najrelevantnije projekte tvrdih stena u regionu Džejms Bej.

Kako funkcioniše platforma ExoSphere?

Platforma ExoSphere kombinuje male satelite sa zemaljskim senzorima poznatim kao Geodes. Ovi uređaji, koji se napajaju baterijama, registruju prirodne vibracije podzemlja koje generišu vetar, talasi ili ljudska aktivnost, bez potrebe za upotrebom eksploziva. Prikupljene informacije se prenose direktno satelitima i integrišu sa gravitacionim, magnetnim i geološkim podacima.

Bomba u rudarstvu: Veštačka inteligencija potvrdila pronalazak 360 miliona tona 'belog zlata' u Kanadi – image 2

Na osnovu ove kombinacije, veštačka inteligencija generiše mape podzemlja koje ističu zone sa svojstvima sličnim poznatim sistemima litijuma. Rezultat je šira vizija nalazišta, što potvrđuje ideju o potencijalu na nivou čitavog distrikta, a ne samo jednog mineralizovanog tela.

Strateški značaj za globalno tržište

Projekat Cisco se prostire na više od 41.000 hektara u regionu Eeyou Istchee James Bay i ima odličan drumski pristup. Kompanija Q2 Metals, koja je vlasnik projekta, potvrdila je prisustvo spodumena, ključnog minerala za dobijanje litijuma. Dodatna prednost je korišćenje hidroelektrične energije Kvebeka, što omogućava preradu minerala sa znatno nižim ugljeničnim otiskom.

„Agilna geonauka pomaže istraživačkim timovima da pređu sa analiza na rezultate brzinom i preciznošću bez presedana, uz istovremeno smanjenje uticaja na životnu sredinu“, objasnila je Flavia Tata Nardini, izvršna direktorka kompanije Fleet Space. Iako ove cifre tek treba da budu potvrđene dodatnim bušenjima, slučaj Cisco pokazuje kako Kanada može postati stub severnoameričkog snabdevanja litijumom u eri energetske tranzicije.

Gea organic