Tradicija koja se vraća u moderne domove
Pre nego što su se rafovi prodavnica napunili specijalizovanim deterdžentima za svaku vrstu poda, čišćenje doma oslanjalo se na osnovne i dostupne resurse. Sirće, soda bikarbona… i naravno, so. Mnogi ljudi u Srbiji i danas dodaju so u vodu za pranje podova, gotovo automatski, jer su to radili njihovi roditelji ili bake. Daleko od toga da je reč o besmislenom sujeverju, ova praksa ima jednostavno objašnjenje i vidljiv efekat, mada je korisno znati koji su njeni dometi i ograničenja.

Zašto dodati so u vodu za pranje?
Kada se rastvori u vodi, so blago menja njena fizička svojstva. Iako ne postaje deterdžent u pravom smislu reči, ona poboljšava sposobnost vode da ukloni i najsitnije čestice: suvu prašinu, ostatke peska ili male tragove obuće koji se nakupljaju tokom dana. Rezultat je vizuelno čistiji pod, posebno na hladnim površinama kao što su keramika ili gres pločice.
Osim toga, slana voda ne ostavlja nikakav mirisni trag. Za one koji žive sa osobama osetljivim na parfeme ili jednostavno preferiraju diskretno čišćenje, ova mešavina predstavlja praktično rešenje za svakodnevno održavanje bez zasićenja vazduha intenzivnim mirisima hemikalija.

Može li so zaista da dezinfikuje?
Ovde je važno smanjiti očekivanja. Tačno je da slani rastvori u visokim koncentracijama otežavaju opstanak nekih mikroorganizama, zbog čega se so kroz istoriju koristila kao konzervans za hranu. Međutim, količina soli koja se dodaje u kofu za pranje podova u domaćinstvu je znatno manja od one koja bi bila potrebna za pravu dezinfekciju.
Zato voda sa solju ne zamenjuje deterdžent niti provereno dezinfekciono sredstvo. Njena uloga je dopunska: poboljšava izgled poda i doprinosi osećaju čistoće, ali ne garantuje eliminaciju bakterija ili virusa. U zonama koje zahtevaju duboku higijenu, kao što su kuhinje ili kupatila, i dalje je neophodno koristiti specifične proizvode.

Saveti za primenu i oprez kod osetljivih površina
Tip površine je ključan faktor. Keramički podovi i dobro zaptiveni porcelan odlično podnose povremenu upotrebu slane vode, pod uslovom da se so dobro rastvori. Nasuprot tome, osetljivi materijali poput prirodnog drveta ili laminata koji je osetljiv na vlagu, zahtevaju veći oprez. So može prodreti u sitne pukotine i vremenom izazvati beličaste mrlje ili oštetiti završni sloj poda.
Ključ je u umerenosti. Prvo temeljno usisajte pod kako biste uklonili krupnu prljavštinu. Zatim rastvorite jednu supenu kašiku soli u kofi sa vodom sobne temperature. Mop ili krpa moraju biti dobro isceđeni kako bi se izbeglo stvaranje bara. Dodavanje soli nije čarobni lek, već jednostavna i ekonomična podrška za održavanje sjaja vašeg doma, nasleđena iz nekih drugih vremena, ali i dalje korisna ako se koristi pametno.
