Euforija među naučnicima: Polarni medvedi se goje uprkos tome što se Arktik topi i niko to ne razume

Euforija među naučnicima: Polarni medvedi se goje uprkos tome što se Arktik topi i niko to ne razume
Uprkos dramatičnom topljenju arktičkog leda, polarni medvedi u Svalbardu postaju sve krupniji i zdraviji, a naučnici su otkrili fascinantan razlog iza ovog fenomena.

Paradoks u arhipelagu Svalbard

Istraživanje sprovedeno u norveškom arhipelagu Svalbard zbunilo je naučnu zajednicu: poslednjih decenija, polarni medvedi u Barentsovom moru postali su deblji, uprkos tome što se morski led u ovom regionu povlači ubrzanim tempom. Nalaz, objavljen u časopisu Scientific Reports, otkriva da priroda ne reaguje uvek linearno na ekološke promene.

Andrés Ordiz Fernández, profesor zoologije i član grupe eksperata za medvede pri IUCN-u, objašnjava da je globalno zagrevanje u nekoliko decenija prepolovilo površinu morskog leda na severnoj hemisferi. Ipak, on ističe da u oblasti Svalbarda brzi gubitak leda nije uzrokovao lošije fizičko stanje medveda, što je suprotno svim očekivanjima.

Euforija među naučnicima: Polarni medvedi se goje uprkos tome što se Arktik topi i niko to ne razume – image 1

Zašto polarni medvedi postaju sve teži?

Bilo bi prirodno očekivati da gubitak leda ima negativan efekat na ove životinje, ali podaci pričaju drugu priču. Naučni tim je analizirao informacije prikupljene tokom više od tri decenije. Merenjem indeksa telesnog stanja (zasnovanog na težini, veličini i obimu grudi), stručnjaci izračunavaju rezerve masti. Kod polarnih medveda, biti „deblji“ je pozitivan pokazatelj, jer mast pruža toplotnu izolaciju, energiju tokom perioda bez hrane i omogućava ženkama da proizvode hranljivo mleko za mladunce.

Prilagođavanje na kopnenu ishranu

Objašnjenje za ovaj fenomen leži u neverovatnoj sposobnosti adaptacije. Za razliku od drugih populacija koje zavise isključivo od lova na ledu, medvedi sa Svalbarda su proširili svoj jelovnik. Sada češće konzumiraju kopneni plen, poput irvasa i morževa. Nakon decenija ljudske prekomerne eksploatacije, populacija irvasa u regionu je porasla, što za medvede predstavlja alternativni izvor hrane, naročito tokom leta.

Euforija među naučnicima: Polarni medvedi se goje uprkos tome što se Arktik topi i niko to ne razume – image 2

Granica izdržljivosti ekosistema

Pored irvasa, otapanje leda menja i ponašanje foka. Sa manje dostupnog leda, foke se koncentrišu na manjim prostorima, što medvedima olakšava lov. Ipak, uprkos trenutnom pozitivnom trendu, naučnici upozoravaju da su dugoročne prognoze i dalje mračne. Jon Aars, viši naučnik sa Norveškog polarnog instituta, naglašava da postoji jasna granica: polarni medvedi ne mogu opstati tamo gde morski led potpuno nestane tokom cele godine. Iako su trenutno u odličnoj fizičkoj formi, u budućnosti će biti sve teže biti polarni medved na Svalbardu.

Gea organic