Sreća ne dolazi uvijek kada sve ide dobro, već kada naučimo tumačiti događaje. Filozof Alain de Botton tvrdi da dobrobit proizlazi iz naše perspektive, a ne slučajno.
Sreća ne ovisi uvijek o tome što se događa, već o tome kako tumačimo svakodnevnu stvarnost – to je ideja koju filozof Alain de Botton godinama zagovara u svojim knjigama, esejima i obrazovnim projektima vezanim uz emocionalno blagostanje. Njegov pristup, koji je daleko od naivnog optimizma, sugerira da naučimo gledati stvari drugačije kako bismo mogli živjeti uravnoteženijim životom.
De Botton, koji je rođen u Švicarskoj 1969. godine i dugo je živio u Londonu, postao je jedan od najutjecajnijih glasova u debati o emocijama, rutinama, razočarenjima i smislu života. Njegov uspjeh ne temelji se na ponudi brzih rješenja za sreću ili motivacijskim govorima, već na objašnjenju da percepcija nikada nije neutralna.
Švicarski mislilac tvrdi da raspoloženje ne ovisi toliko o vanjskim okolnostima koliko o tome kako ih svaka osoba tumači. Svaka osoba gleda na svijet kroz svoju osobnu povijest, strahove, nade i prošla iskustva. Ne radi se o poricanju stvarnosti, već o razumijevanju kako naša perspektiva određuje naše svakodnevno iskustvo.
Jedna perspektiva mijenja sve.
S ove točke gledišta, sreća nije niti slučajna sreća niti vanjski cilj povezan s uspjehom, idealnim partnerom ili društvenim priznanjem. Filozof ističe da ta postignuća, kada se postignu, obično donose samo kratkotrajno zadovoljstvo, nakon čega slijede nove unutarnje potrebe. Ako se naša perspektiva ne promijeni, nijedan cilj neće dugo biti dovoljan.
Ne radi se samo o bilježenju događaja, već o davanju značenja. Redefinirati situaciju ne znači njezino negiranje ili uljepšavanje, već bolje razumijevanje kako nam prestane nanositi bol. Razumijevanje prije reagiranja olakšava emocionalni teret i omogućuje izgradnju boljeg odnosa s drugima i samim sobom.
De Botton kaže: „Jedini način da budete sretni je shvatiti koliko sreća ovisi o tome kako gledate na stvari.“ Ovo osobno tumačenje objašnjava zašto dvoje ljudi u istoj situaciji mogu doživjeti potpuno različite emocije.
Promjena perspektive ne znači samozavaravanje, već prakticiranje jasnog razmišljanja. Ovaj mislilac zagovara traženje manje zahtjevne, realnije i duboko ljudske sreće, koja se ne temelji na mijenjanju svijeta, već na sposobnosti da ga bolje vidimo.
Takav pristup shvaćanju sreće proteže se i na svakodnevni život. U svojoj knjizi “Arhitektura sreće” de Botton nas podsjeća da “ako je istina da smo ono što jedemo, istina je i da smo ono u čemu živimo”, naglašavajući kako prostor, predmeti i ljepota utječu na naše emocionalno stanje. Ne zato što imaju magične moći, već zato što odražavaju tko smo i što očekujemo od života.
U knjigama poput Rakkaus ilo, Philosophy’s consolations i Love’s fatigue, kao i u inicijativama poput Life’s School, filozof je stvorio pristupačan razgovor koji nas potiče da svjesnije upravljamo svojim emocijama.
