Bivši fizičar Univerziteta Harvard, Majkl Giljen, izneo je fascinantnu tvrdnju da Bog ima fizičku lokaciju u univerzumu — na udaljenosti od oko 439 milijardi triliona kilometara od Zemlje.

Kako prenosi IFLScience, Giljen svoju hipotezu povezuje sa konceptom kosmičkog horizonta. On je u svojoj kolumni za Fox News spojio biblijske predstave o „nebesima“ sa kosmološkim modelima širenja univerzuma.
Šta je zapravo kosmički horizont?
Prema Giljenu, kosmički horizont — granica posmatranog univerzuma — mogao bi biti mesto postojanja bezvremenih, nematerijalnih bića. On tvrdi da na ovoj granici „vreme staje“, a iza nje postoji skriveni univerzum pogodan za „život svetlosnih bića“.

Međutim, naučna zajednica je skeptična. Astronomi i fizičari naglašavaju da savremena kosmologija ne podržava ideju o zaustavljanju vremena na kosmičkom horizontu. Za naučnike, to je samo efekat posmatranja uzrokovan širenjem prostora, a ne fizička barijera.
Spekulacija ili nauka?
Naučnici ističu da je kosmički horizont relativan i zavisi od položaja posmatrača. Ono što je za nas granica vidljivog, za nekog drugog u udaljenoj galaksiji može biti običan deo svemira.
Iako Giljenova ideja zvuči poetično i privlači veliku pažnju, eksperti je smatraju primerom pogrešnog tumačenja fizike i pokušajem spajanja nauke sa religijskom filozofijom bez čvrstih dokaza.
