U jesen 1972. godine građevinski radnici u blizini Varne, obalnog grada u Bugarskoj, naišli su na drevno groblje. Naknadna arheološka iskapanja otkrila su iznimnu nekropolu koja datira iz razdoblja 4600.–4300. pr. Kr. Tijekom više od dvadeset godina istraživanja pronađeno je oko 300 grobnica, od kojih je 62 sadržavalo zlatne predmete.
Ukupno je otkriveno više od 3000 artefakata: ogrlice, narukvice, naušnice, privjesci s perlicama te mali zlatni diskovi koji su se nekoć prišivali na odjeću. Količina pronađenog zlata premašuje šest kilograma, što ovo nalazište čini najstarijim poznatim dokazom obrade zlata u povijesti čovječanstva, starim oko 6600 godina. Iako je sitna zlatna perlica pronađena 2016. godine na drugom bugarskom lokalitetu možda još starija, njezino datiranje zasad nije potpuno potvrđeno.
Grobnica br. 43 i njezin tajanstveni stanovnik
Među svim grobovima posebno se ističe grobnica broj 43. U njoj je pronađeno gotovo trećina svih zlatnih artefakata s cijelog nalazišta. U grobu je ležao kostur muškarca koji je umro u dobi od više od 60 godina, prije gotovo šest tisućljeća.
Arheolozi pretpostavljaju da je riječ o osobi iznimnog društvenog značaja, moguće zlatara ili vođe zajednice. Pokopan je sa sjekirom s pozlaćenom drškom, velikom količinom nakita i zlatnom navlakom za penis – jedinstvenim predmetom koji i danas zbunjuje istraživače.
Takva koncentracija vrijednih predmeta jasno upućuje na iznimno visok status. Prema podacima Arheološkog muzeja u Varni, samo je vrlo mali broj ljudi bio pokopan s tolikim bogatstvom, što sugerira postojanje rane elite.
Podrijetlo prvih ljudskih hijerarhija
Zašto se obrada zlata pojavila upravo na Balkanu tijekom bakrenog doba? Arheolozi ovaj period opisuju kao vrijeme velikih inovacija, u kojem se razvoj rudarstva i metalurgije isprepleo s uspostavom trgovine na velike udaljenosti.
Nekropola u Varni smatra se jednim od prvih jasnih dokaza hijerarhijskog društva. Prema tumačenjima stručnjaka, ona predstavlja rani prototip društvene i političke strukture u kojoj se moć i status jasno odražavaju u pogrebnim ritualima.
U tom kontekstu, zlato nije bilo samo znak bogatstva, već i sveti simbol društvenog položaja. Elita pokopana s ovim blagom mogla je Varnu učiniti jednim od prvih urbanih središta u kojima se pojavljuju takve razlike u statusu – mnogo prije uspona poznatih civilizacija poput Egipta ili Mezopotamije.
