Prepoznavanje ovih simptoma i poduzimanje pravovremenih mjera ključni su za zaštitu cjelokupne dobrobiti.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), 2021. godine više od 359 milijuna ljudi diljem svijeta patilo je od anksioznih poremećaja, što je 4,4% svjetske populacije. Ovaj poremećaj utječe i na mentalno i na fizičko zdravlje, ali se često zanemaruje jer se njegovi simptomi pogrešno miješaju s simptomima drugih bolesti.
Stručnjaci se slažu da postoji mnogo fizičkih, emocionalnih i bihevioralnih znakova koji ukazuju na tjeskobu. Također predlažu strategije za prepoznavanje i rano liječenje.
Anksioznost je fiziološka i emocionalna reakcija na situacije koje se percipiraju kao prijeteće, čak i ako ne postoji stvarna opasnost. Nacionalni institut za mentalno zdravlje (NIMH) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objašnjavaju da je stres reakcija na vanjske uzroke i obično je privremen, no anksioznost se može pojaviti i trajati bez vidljivog razloga.
Može utjecati na tjelesne funkcije kao što su spavanje, probava i imunološki sustav. Za razliku od svakodnevnog stresa, anksioznost se može pojaviti i bez određenog okidača.
Čimbenici rizika i prevalencija
Anksiozni poremećaji češći su kod žena nego kod muškaraca, a prema WHO-u i klinici Mayo mogu se pojaviti u djetinjstvu ili adolescenciji i nastaviti u odrasloj dobi.
Rizik se povećava nakon traumatskih događaja, stalnog stresa, nasljedstva ili određenih bolesti. Prema procjenama WHO-a, samo jedna od četiri osobe s ovim poremećajem dobiva liječenje jer je svijest o poremećaju nedovoljna i povezan je s društvenom stigmom.
Simptomi anksioznosti
Harvard Health Publishing i klinika Mayo navode najčešće fizičke simptome povezane s anksioznošću kao što su glavobolja, mučnina, želučane tegobe, bolovi u mišićima i napetost. Lupanje srca, otežano disanje, drhtanje i znojenje također se mogu pojaviti bez utvrđenog medicinskog uzroka.
“Simptomi poput glavobolje, mučnine ili bolova u mišićima mogu se pojaviti u stanju stresa ili tjeskobe, iako za njih nema vidljivog fizičkog razloga”, navodi se u publikaciji Harvard Health Publishinga. Ovi simptomi povezani su s aktivacijom autonomnog živčanog sustava koji je odgovoran za regulaciju vitalnih funkcija poput otkucaja srca i disanja.
Prema Nacionalnom institutu za mentalno zdravlje (NIMH), Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) i Klinici Mayo, anksioznost uzrokuje pretjerani nemir, intenzivan strah, razdražljivost i poteškoće u koncentraciji na emocionalnoj razini i razini ponašanja. Ljudi mogu doživjeti nesanicu, promjene u apetitu i razviti ponašanje izbjegavanja prema mjestima ili situacijama koje doživljavaju kao prijeteće, što utječe na njihov društveni, obiteljski, studijski ili radni život.
WHO upozorava da takvo izbjegavanje može značajno pogoršati stanje ovih područja, a klinika Mayo ističe da simptomi mogu trajati nekoliko mjeseci i ograničiti dnevne aktivnosti.
Začarani krug fizičkih simptoma
Harvard Health Publishing upozorava na „začarani krug“ koji se javlja kada se pažnja usmjeri na fizičke simptome: ovaj fenomen povećava nemir, a time i tjeskobu. U tom slučaju, nelagoda se može pogoršati, ometati svakodnevne aktivnosti i otežati prepoznavanje problema kao tjeskobe, a ne kao fizičke bolesti.
Prema klinici Mayo i WHO-u, anksioznost može pogoršati već postojeća stanja, poput kardiovaskularnih bolesti ili gastrointestinalnih poremećaja, a neki fizički simptomi mogu biti prvi znak medicinskog poremećaja. Stalna tjeskoba utječe, primjerice, na krvni tlak, prehrambene navike i imunološki sustav.
Neke bolesti ili lijekovi mogu izazvati ili pogoršati napade tjeskobe. Vrlo je važno isključiti medicinske uzroke ako simptomi potraju ili se ne poprave pomoću tehnika opuštanja.
Posljedice anksioznih poremećaja nadilaze mentalno zdravlje. WHO i klinika Mayo upozoravaju da povećavaju rizik od depresije, zlouporabe supstanci, suicidalnosti i suicidalnih misli. Ove povezanosti naglašavaju važnost holističkog pristupa u liječenju anksioznih poremećaja.
Strategije prepoznavanja i liječenja anksioznih poremećaja
Kako bi se identificirali potencijalni anksiozni poremećaji, Harvard Health Publishing i Nacionalni institut za mentalno zdravlje preporučuju samoprocjenu kako bi se utvrdilo javljaju li se simptomi nakon stresnih situacija i jesu li povezani s napetošću mišića ili nesanicom.
Za smanjenje intenziteta simptoma preporučuju se tehnike opuštanja kao što je duboko disanje, redovita tjelovježba i aktivnosti koje podižu raspoloženje poput obrta ili hodanja.
Ako vas nelagoda ometa u svakodnevnom životu ili ne prolazi, Nacionalni institut za mentalno zdravlje preporuča kontaktiranje stručnjaka koji vam mogu preporučiti metode liječenja poput psihoterapije, posebice kognitivne bihevioralne terapije ili određenih lijekova koje propisuje liječnik.
Prepoznavanjem simptoma anksioznosti i poduzimanjem odgovarajućih mjera možete se pobrinuti za svoje zdravlje i dobiti specijaliziranu pomoć prije nego što njezine posljedice ozbiljno naruše vaše blagostanje.
