Azijski div planira uspostaviti međuplanetarnu flotu sposobnu djelovati od orbite oko Zemlje do najudaljenijih kutova Sunčevog sustava.
Kineska korporacija za svemirsku znanost i tehnologiju ovog je tjedna predstavila svoj službeni Nacionalni program razvoja iskorištavanja svemira — plan koji se, prema predstavljenim dokumentima, proteže do 2100. godine i usmjeren je ne samo na znanstvene misije, već i na stvaranje trajne infrastrukture za istraživanje, iskorištavanje i stjecanje resursa u cijelom Sunčevom sustavu.
Projekt, nazvan Tian Gong Kai Wu, dugoročni je plan postavljanja međuplanetarne flote sposobne djelovati od Zemljine orbite do najudaljenijih kutova Sunčevog sustava.
Ovo nije izolirani incident, već dio strategije kojom Peking namjerava ojačati svoje tehnološko i ekonomsko vodstvo na globalnoj razini tijekom sljedećeg stoljeća.
Ime nije odabrano slučajno. „Tian Gong Kai Wu“ može se prevesti kao „iskorištavanje kreacija prirode“ i odnosi se na znanstvenu enciklopediju objavljenu 1637. godine za vrijeme dinastije Ming. Tvorci plana ovo djelo nazivaju izvorom filozofske inspiracije koja se temelji na jasnoj premisi: resursi postoje u prirodi, a čovjekov zadatak je transformirati ih tehnologijom.
Ovo je stajalište slično i onom admirala Zheng Hea, koji je zapovijedao jednom od najvećih flota 15. stoljeća. Za kreatore kineskog svemirskog programa ova pomorska putovanja predstavljaju povijesni presedan i konceptualni ekvivalent onoga što sada žele prenijeti u duboki svemir: sustavno istraživanje, stalna prisutnost i nadzor strateških ruta.
Asteroidi, Mjesec i voda kao ključni resursi
Osim povijesnog konteksta, program se temelji i na konkretnim financijskim izračunima. Studija akademika Kineske akademije znanosti Wang Weia identificirala je više od stotinu asteroida blizu Zemlje s potencijalom za kratkoročno i srednjoročno iskorištavanje. Prema akademskim modelima, svaki od tih objekata mogao bi vrijediti više od 100 trilijuna dolara.
Interes nije ograničen samo na metale poput zlata, platine ili nikla. Vodeni led jedan je od strateški najvažnijih resursa plana jer se može koristiti za proizvodnju kisika, pitke vode i goriva izravno u svemiru, čime se smanjuje ovisnost o lansiranjima sa Zemlje.
Akcijski plan obuhvaća desetljeća
Službeni raspored uključuje prvu fazu od 2026. do 2030., usmjerenu na demonstraciju tehničke izvedivosti rudarenja minerala iz svemirskih objekata blizu Zemlje. Do 2035. godine Kina planira uspostaviti sveobuhvatan sustav za iskorištavanje resursa Mjeseca i malih asteroida, uz funkcionalni lanac opskrbe oko Mjeseca.
Logistička arhitektura temelji se na Lagrangeovim točkama, koje služe kao gravitacijski stabilna središta za transport, rukovanje i skladištenje.
Prema planu, operacije će se postupno širiti prema Marsu i glavnom asteroidnom pojasu, dok bi operacije velikih razmjera trebale započeti do 2050. godine.
Najambicioznija faza planirana je nakon 2075. godine, kada Kina cilja operativnu prisutnost kod planeta poput Jupitera, Saturna, Merkura i Venere. Konačni cilj je uspostava distribucijskih stanica resursa diljem Sunčevog sustava do 2100. godine.
Digitalna infrastruktura i upravljanje orbitom
Inicijativa ne uključuje samo rudarenje. Plan predviđa razvoj digitalne svemirske infrastrukture s procijenjenom potrošnjom od jednog gigavata energije. Sustav povezuje računalna čvorišta u orbiti i prijenosne centre s kapacitetima obrade i pohrane izvan Zemlje.
Uključeni su i napredni sustavi za praćenje i uklanjanje svemirskog otpada, s civilnom i strateškom primjenom, čime Kina dobiva ključnu ulogu u upravljanju orbitalnim prometom.
Rakete za višekratnu upotrebu i masovna proizvodnja
Kako bi podržala ovaj program, Kina ulaže u masovnu proizvodnju raketa za višekratnu upotrebu. Model uključuje državne i privatne tvrtke u koordiniranom industrijskom sustavu, prilagođenom kontroli troškova i dugoročnoj održivosti.
Cilj je osigurati česta, ekonomična i državno kontrolirana lansiranja, eliminirati vanjsku ovisnost i stvoriti industrijsku bazu sposobnu podupirati kontinuirane svemirske operacije desetljećima.
Dva suprotna modela
Kontrast sa Sjedinjenim Državama je izražen. NASA nema usporediv, dugoročno održiv državni program za iskorištavanje svemirskih resursa, dok se američko vodstvo u svemiru uglavnom oslanja na privatne inicijative pojedinaca poput Elona Muska i Jeffa Bezosa.
Kina, za razliku od toga, provodi centraliziranu strategiju temeljenu na postupnoj izgradnji logističke, industrijske i gospodarske infrastrukture. Ako se ova mapa puta ostvari, Sunčev sustav mogao bi imati čvorišta, rute i resurse pod snažnim kineskim utjecajem — što otvara nova pitanja o svemirskoj utrci 21. stoljeća i ulozi Zapada izvan Zemljine orbite.
