Indijski vođa iza sebe je ostavio jednu od najcitiranijih ideja o sreći, ideju koja povezuje osobni integritet, svakodnevne odluke i svrhu života, a još uvijek je aktualna u sukobljenom svijetu.
Gotovo osamdeset godina nakon smrti, politički i pacifistički vođa Mahatma Gandhi ostaje nepromjenjiva žarišna točka u raspravama o sreći, osobnom skladu i smislu života. Indijski duhovni vođa iza sebe je ostavio ideje koje su nadišle povijesni kontekst i ponovno snažno odjekuju u svijetu obilježenom žurbom, sukobima i stalnom potragom za duhovnim blagostanjem.
Gandhi sreću nije shvaćao kao dostižan cilj ili stalno stanje euforije, već na mnogo prizemnijoj i složenijoj razini. Za njega je dobrobit bila vezana uz to kako osoba živi sa sobom i drugima, bez unutarnjih proturječja ili dvostrukih standarda, koji je na kraju izjedaju iznutra.
Ta se misao ogleda u jednoj od njegovih najcitiranijih i najpoznatijih rečenica, refleksiji koja sažima čitavu životnu filozofiju i nastavlja izazivati čitave generacije: „Sreća je kad su tvoje misli, riječi i djela u skladu“.
Sreća kao jedinstvo
Gandhi je razumio da ljudska patnja nastaje kada postoji sukob između onoga u što osoba vjeruje, onoga što izražava i načina na koji djeluje. Po njegovom mišljenju, skladan život nije apstraktni ideal, već svakodnevna praksa koja zahtijeva poštenje i predanost. Otuda njegova odlučna izjava: “Vjerovati u nešto i živjeti suprotno tome je nepošteno” – izravno upozorenje na nedosljednost, koja s vremenom dovodi do tužnih rezultata.
Ova dosljednost nije bila ograničena na osobni život. Za pacifista je individualna sreća bila usko povezana s kolektivnim blagostanjem. Odricanje od luksuza i materijalne vezanosti bilo je dio tog puta, jer je bio uvjeren da gomilanje bogatstva i moći rađa nezadovoljstvo i ovisnost. U tom je kontekstu zagovarao jednostavan život kao osnovu za pravednije društvo.
Tim Spector, epidemiolog: „Brokula, cvjetača i kupus sadrže sulforafan, antioksidans sa svojstvima prevencije raka.“ Tim Spector, epidemiolog: „Brokula, cvjetača i kupus sadrže sulforafan, antioksidans sa svojstvima prevencije raka.“
Gandhi je također jasno rekao da ono što je govorio nije bila teorija. „Moj život je poruka“, sažeo je i objasnio da vrijednosti gube smisao ako se ne odražavaju u svakodnevnim djelima. Za njega se dosljednost očitovala u odnosu prema drugima, u malim odlukama i u sposobnosti da ostane vjeran svojim načelima, čak i kada to izaziva nelagodu.
Za Gandhija je sreća značila dosljedan život bez unutarnjih sukoba, u kojem je prevladavao moralni integritet. U kontekstu britanskog kolonijalizma u Indiji, gdje je dosljednost značila miran otpor i osobnu žrtvu, njegovo je razmišljanje poprimilo društvenu i političku dimenziju. Uvjeren da je „ljudska priroda više-manje ista“, ustvrdio je da promjena počinje kod svake osobe i da „ako se prema ljudima odnosite s ljubavlju i povjerenjem, ta ljubav i povjerenje vratit će vam se tisućustruko“. Gandhi je to vidio kao jedan od najdubljih ključeva sreće: život bez proturječja i ispunjen moralom.
