Za sve postoji prvi put, a to vrijedi i za svijet novih tehnologija. Ovaj aksiom ponovno je potvrđen na Sveučilištu Balearskih otoka (UIB), gdje je nedavno predstavljena nova metodologija za hardversku implementaciju neuronskih mreža. Ova metodologija osigurava visoku toleranciju na greške kao i izvrsnu energetsku učinkovitost. Ove značajke omogućuju rad u teškim uvjetima.
Potencijalna područja primjene ove nove tehnologije vrlo su raznolika; na primjer, neki dronovi mogu imati veću autonomiju leta zahvaljujući korištenju snažnijih inteligentnih računalnih mogućnosti, bez potrebe da se oslanjaju na kontrolne centre.
Tehnologiju je razvila skupina istraživača s Odjela za elektroničko inženjerstvo (GIE) Instituta za umjetnu inteligenciju Balearskih otoka, centra koji je dio Sveučilišta Balearskih otoka (UIB). Ovo je izvijestio Josep Luis Rosselló Sans, profesor elektronike i doktor fizike, član GIE-a i, u neku ruku, inspiracija ovog projekta.
„Testirali smo ovu novu tehnologiju tako što smo izradili čip od samo 1,4 četvornih milimetara, posebno dizajniran za razlikovanje rukom pisanih znamenki, pa ako napišete, primjerice, trojku, on će je prepoznati kao trojku, a ne kao osmicu“, objašnjava. Budući da je zasad samo prototip, iako „već testiran u laboratoriju“, trebat će još neko vrijeme dok se ne integrira u računala, mobitele, tablete ili dronove koji, kao što znate, obično rade s različitim čipovima s potpuno različitim funkcijama.
Komercijalizacija u roku od nekoliko godina
Prvi korak nakon predstavljanja prototipa bit će „primjena razvijene tehnologije na konkretan slučaj“, što nadilazi akademsku sferu, jer je vezano uz potencijalni interes pojedinih tvrtki koje se bave umjetnom inteligencijom. To znači da do komercijalizacije najvjerojatnije neće doći još nekoliko godina.
U svakom slučaju, nova tehnologija prvenstveno je namijenjena „perifernim uređajima“ poput dronova ili kamera za videonadzor, kojima je potrebno maksimalno trajanje baterije kako bi se izbjeglo stalno punjenje. Stoga je izuzetno važno da čipovi koji se danas koriste ili će se koristiti u budućnosti za ove dronove i kamere imaju dobru energetsku učinkovitost i sposobnost prepoznavanja određenih slika.
„Oni oponašaju neuronsko ponašanje ljudskog mozga.“
U tom kontekstu Rossello naglašava „visoku energetsku učinkovitost“ sheme razvijene u UIB-u, što dovodi do „niske potrošnje energije“. Ili, drugim riječima, „uz istu potrošnju energije, može izvesti više operacija od drugih mikrosklopova razvijenih korištenjem tradicionalnijih tehnologija.“
Složenost ovih sićušnih uređaja dosegla je tako visoku razinu da oni tijekom rada „oponašaju ponašanje neurona ljudskog mozga“.
„Počeo sam razvijati ovu novu tehnologiju prije dvadesetak godina, iako je projekt stvaranja mikrosklopova kao dokaza koncepta započeo krajem 2020.“, ističe Rosselló. Projektni tim trenutno čini deset ljudi.
UIB-SMEs Innova program
Konkretno, u utorak prošlog tjedna, Rosselló je sudjelovao na tiskovnoj konferenciji u UIB-u posvećenoj ovoj inicijativi. Događaju su nazočili i direktor IAIB-a, dr. Javier Varona i voditelj Grupe za elektronički inženjering, dr. Miguel H. Roca.
Proizvodnja mikročipa omogućena je zahvaljujući potpori programa Innova UIB-PYMES Sveučilišta Balearskih otoka. Ovaj mikročip jedan je od projekata odabranih u najnovijem pozivu za prijavu za Espacio Valida, koji se fokusira na razvoj istraživačkih projekata kroz dokaz koncepta.
Cilj je identificirati rezultate istraživanja koji mogu dovesti do stvaranja inovativnih proizvoda, usluga ili poslovnih ideja unutar UIB zajednice te ih podržati u promociji istih na tržištu, što potvrđuje da se, doista, sve događa po prvi put.
