Pet korisnih navika koje bi generacija Z trebala usvojiti kako bi poboljšala svoje fizičko i mentalno blagostanje.

Viisi hyödyllistä tapaa, jotka Z-sukupolven tulisi omaksua fyysisen ja henkisen hyvinvointinsa parantamiseksi.

Izvješće Sveučilišta Stanford govori o ključnim čimbenicima koji mogu utjecati na zdravlje mladih ljudi u 20-ima i 30-ima. Više informacija u nastavku. Generacija Z, rođena od 1997. do 2012. godine, predstavlja mlade u dobi od 12 do 29 godina. Iako svjetska statistika pokazuje porast kroničnih bolesti u mladoj dobi, ova se dobna skupina, posebice nakon 20. godine, počinje suprotstavljati tim trendovima sustavnim usvajanjem zdravih navika.

Prema podacima sa Sveučilišta Stanford, mladi između 20 i 30 godina nalaze se u ključnom trenutku u kojem stvaraju navike koje će desetljećima presudno utjecati na njihovu dobrobit.

Pet korisnih navika koje bi generacija Z trebala usvojiti kako bi poboljšala svoje fizičko i mentalno blagostanje.

Trening snage: baza mišića i kostiju budućnosti

Prijelazno razdoblje između 20. i 30. godine života označava vrhunac koštane i mišićne mase. Michael Frederickson, profesor fizikalne medicine i rehabilitacije na Medicinskom fakultetu Stanford, kaže: „Tajna stvarno velikog povećanja snage je treniranje do točke gotovo iscrpljenosti, kada se osjećate kao da možete napraviti samo jedno ili dva ponavljanja.“

Stručnjak preporuča mladima barem dva treninga snage tjedno s bučicama, elastičnim trakama, fitness spravama ili težinom vlastitog tijela.

Prema stručnjacima sa Sveučilišta Stanford, uspostavljanje ove navike pravo je ulaganje u zdravlje: što ranije počnete, to ćete s vremenom imati više koristi.

Aerobne vježbe: srce i um u pokretu

Prema sveučilištima, redovita aerobna vježba također je ključna. Nedavna meta-analiza koja je obuhvatila više od 20 milijuna ljudi pokazala je da poboljšanje aerobne kondicije smanjuje ukupnu smrtnost za 11-17%. Za poboljšanje zdravlja dovoljno je hodati najmanje 7000 koraka dnevno.

Hodanje je sjajna aktivnost koju mnogi ljudi mogu raditi i uživati u njoj“, naglasila je Abby King, profesorica epidemiologije i javnog zdravlja na Sveučilištu Stanford.

Sjedilački način života jedan je od najvećih čimbenika rizika za generaciju Z. Prema Fredericksonu, sjedenje duže od osam sati dnevno povezano je s negativnim posljedicama koje se mogu usporediti s posljedicama pušenja. Stoga se preporučuje sjedenje prekinuti barem svakih pola sata.

Pet korisnih navika koje bi generacija Z trebala usvojiti kako bi poboljšala svoje fizičko i mentalno blagostanje.

Svjesna prehrana: manje ultraprerađenih proizvoda i više vegetarijanske hrane

Brz tempo života i nedostatak vremena često određuju prehrambene navike mladih ljudi u 20-ima i 30-ima. Međutim, stručnjaci sa Stanford School of Medicine upozoravaju da izbori doneseni tijekom ovih godina imaju izravan utjecaj na buduće metaboličko i kardiovaskularno zdravlje.

Istraživanje CARDIA, koje je pratilo više od 5000 mladih od 1980-ih, pokazalo je da oni koji preferiraju prehranu baziranu na prirodnim proizvodima, a manje brzu hranu, imaju manji rizik od kardiovaskularnih bolesti i inzulinske rezistencije u odrasloj dobi.

King je istaknula da „fokusiranje na prirodnu hranu ne mora biti teško“. Medicinski centar Stanford preporučuje mediteransku prehranu, bogatu biljnom hranom, cjelovitim žitaricama, zdravim masnoćama i nemasnim proteinima.

Miran san je nevidljiv izazov

Manjak sna negativno utječe i na tjelesno i na mentalno zdravlje generacije Z. „Optimalna količina sna obično je dulja od sedam sati“, objasnila je Klet Kushida, ravnateljica Stanfordovog odjela za medicinu spavanja.

Studije pokazuju da nedostatak sna povećava rizik od pretilosti, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, čak i kod mladih i aktivnih ljudi. Nedostatak sna uzrokovan poslom ili učenjem ne može se nadoknaditi samo spavanjem vikendom.

Za bolju kvalitetu sna preporučuje se redovit ritam spavanja, izlaganje prirodnom svjetlu ujutro te izbjegavanje ekrana i alkohola prije spavanja.

Pet korisnih navika koje bi generacija Z trebala usvojiti kako bi poboljšala svoje fizičko i mentalno blagostanje.

Stres: metode upravljanja od najranije dobi

Za generaciju Z stres je svakodnevni problem, obilježen nestabilnošću u poslovnom životu, visokim akademskim zahtjevima i stalnom povezanošću. „Važno je znati upravljati stresom, inače će stres upravljati vama“, naglasio je David Spiegel, direktor Stanfordskog centra za stres i zdravlje.

Preporučene prakse uključuju meditaciju, duboko disanje i samohipnozu, koje su danas dostupne i putem mobilnih aplikacija.

Prema Stanford Medical School News Centeru, prevencija i rana samopomoć predstavljaju najbolje strategije za dugoročno zdravlje.

Gea organic