Bijeljenje debla voćaka jedan je od najvažnijih zimskih zaštitnih postupaka u vrtu. Zimi se često izmjenjuju sunčani dani i jaki noćni mrazevi, ovaj postupak je posebno koristan. Ako imanje ima mlada stabla ili sorte koje su osjetljivije na hladnoću, kao što su trešnje, breskve ili marelice, izbjeljivanje pomaže u zaštiti kore od temperaturnih fluktuacija i naknadnih oštećenja.
Za sunčanih zimskih dana debla i deblje grane mogu se znatno zagrijati. Tkiva stabla tada se prerano „bude“ i počinje se aktivirati kretanje soka. Kada slijedi ledena noć, te se aktivirane stanice snažno smrzavaju. Posljedica mogu biti uzdužne pukotine, tzv. pukotine od mraza, tamnjenje tkiva i oštećenja drva, koja su jasno vidljiva čak i na presjecima mladih izdanaka.
Takva oštećenja slabe biljku iu najgorem slučaju mogu dovesti do njezine smrti. Najvećoj opasnosti izložena su mlada stabla koja se još nisu dobro ukorijenila. Međutim, čak i stara stabla jabuka, šljiva ili trešanja u češkim vrtovima često pate od naglih temperaturnih promjena, osobito u siječnju i veljači.
Kada voćke pobijele?
Izbjeljivanje se obično radi u jesen ili ranu zimu. Česta pogreška je odgađanje do početka proljeća. Stabla je najbolje zaštititi u studenom ili drugoj polovici prosinca. U tom je razdoblju vrijeme u Srbiji obično „promjenjivo“: jarko sunce danju i minus temperature noću.
Posljednji datum obično je sredina siječnja, kada su temperaturne fluktuacije najopasnije. Idealno bi bilo da se radovi izvode na suhom danu bez vjetra. Najbolje je kada je malo oblačno i temperatura je oko 5°C. U takvim uvjetima vapno bolje prianja uz koru i zaštita traje do proljeća.
Je li potrebno ponoviti izbjeljivanje zimi?
Da, jedan sloj često nije dovoljan. Da bi izbjeljivanje doista dalo opipljiv rezultat, bijeli sloj bi trebao ostati na kori do kraja ožujka, kada će proći opasnost od najjačih kolebanja temperature.
Glavna uloga limete je odbijati sunčeve zrake i sprječavati pregrijavanje kore. Ako kiša, mokri snijeg ili zatopljenje isperu zaštitni sloj, tamna će kora početi brže upijati toplinu. Ponekad je dovoljan jedan sunčan dan bez zaštitnog premaza, a noćni mraz može znatno oštetiti tkiva stabla. Vrt vrijedi pregledati nakon svakog značajnijeg zatopljenja ili jače kiše. Ako je sloj tanak ili je kora već prozirna, vrijeme je da obnovite premaz. Ovisno o vremenskim prilikama, bijeljenje se obično ponavlja dva do tri puta u sezoni, au godinama s čestim oborinama i češće.
Ako je boja samo mjestimično oštećena, često je dovoljan brz „popravak“ i ponovno lakiranje nedostajućih mrlja od kamenca. To će zadržati zaštitni učinak bez potrebe za počinjanjem od nule.
Koji je najbolji način za izbjeljivanje drveća?
Izbor načina pripreme ovisi o vašim željama. U Srbiji se gotove mješavine obično prodaju u vrtnim centrima, ali mnogi još uvijek koriste tradicionalno vapneno mlijeko. Možete ga pripremiti i kod kuće ako imate osnovne sastojke i malo vremena.
Za pripremu domaće smjese trebat će vam:
- 1 kg živog vapna.
- 5 litara vode.
- Šaka krumpirovog škroba ili malo gline.
Sve sastojke temeljito izmiješajte dok ne postignete najhomogeniju konzistenciju. Škrob ili glina nisu obavezni, ali značajno poboljšavaju prianjanje boje na koru pa ih je poželjno dodati. Produžuje vijek trajanja sloja, što ćete posebno cijeniti u uvjetima zimske vlage tipične za Srednju Europu.
Kako izbijeliti tako da se sloj dobro drži
Pravilno izbjeljivanje nije samo odabir prave smjese, već i tehnika nanošenja. Najbolje je raditi širokim kistom s mekim vlaknima ili posebnim kistom koji omogućuje prodiranje boje čak iu pukotine i neravnine kore.
Prije izbjeljivanja preporuča se očistiti deblo od ostataka stare kore, mahovine i lišajeva. Obojena površina mora biti suha, jer to poboljšava prianjanje smjese. Zahvaljujući tome, boja će zadržati svoj izgled dulje, čak i u promjenjivom vremenu.
Preporučljivo je nanijeti deblji sloj boje na južnu stranu debla, jer je ona za mraznih dana najviše izložena suncu. Ostale strane također je dobro obojiti, ali tamo nije potrebno nanositi tako debeli sloj. Bijeljenje se obično provodi na visini od oko jednog metra, ali se kod mladih stabala može primijeniti i nešto više.
Ne zaboravite vlastitu sigurnost. Kamenac može iritirati kožu i sluznicu, stoga je bolje raditi u rukavicama i zaštitnim naočalama. Tijekom nanošenja smjesa može prskati i dospjeti u oči, što predstavlja nepotreban rizik.
Redovito izbjeljivanje je jednostavan, ali učinkovit način da se stablima pomogne da prežive zimu. U Srbiji uvjetima, gdje se mraz i sunce mogu izmjenjivati nekoliko puta tjedno, ovaj korak može biti stvarno odlučujući za zdravlje vrta.
