Tko su zapravo bili ljudi koji su u dolini Nila izgradili prve piramide? Studija objavljena 2025. godine donosi jedan od najkonkretnijih odgovora dosad. Međunarodni istraživački tim po prvi je put uspješno sekvencirao gotovo cjelovit genom Egipćanina iz razdoblja Starog kraljevstva. Riječ je o muškarcu pokopanom prije otprilike 4800–5000 godina u jednostavnoj keramičkoj posudi na lokalitetu Nuwayrat, južno od današnjeg Kaira. Njegova DNK otkriva složenu priču o miješanju populacija između sjeverne Afrike i Plodnog polumjeseca.
Pokopan kao elita, živio kao radnik: neobična sudbina Egipćanina iz velike pogrebne vaze
Kostur potječe iz nekropole u blizini Beni Hasana. Iskopan je početkom 20. stoljeća, u razdoblju britanske uprave nad Egiptom, a posuda s posmrtnim ostacima kasnije je završila u muzeju u Liverpoolu. Već sam način pokopa privukao je pozornost stručnjaka. Ukop u veliku keramičku vazu unutar grobnice uklesane u stijenu bio je rezerviran za osobe relativno visokog društvenog statusa.
Antropološka analiza pokazala je da je riječ o muškarcu starom između 44 i 64 godine, visokom oko 170 centimetara, što je za to doba predstavljalo solidnu tjelesnu građu. Ipak, njegovo tijelo nosilo je jasne tragove napornog života. Zubi su bili snažno istrošeni, a kralježnica i zglobovi pokazivali su izražene znakove artritisa. Istraživači ističu da su takve promjene tipične za dugogodišnji fizički rad, vjerojatno u obrtničkim djelatnostima poput onih koje egipatski reljefi često prikazuju, primjerice kod lončara ili graditelja.
Kako bi utvrdili podrijetlo i način prehrane, znanstvenici su analizirali kemijske tragove u njegovim zubima. Izotopi kisika i stroncija upućuju na to da je djetinjstvo proveo u dolini Nila, u vrućoj i suhoj klimi. Analize ugljika i dušika otkrile su prehranu temeljenu na pšenici i ječmu, uz životinjske proteine iz stoke hranjene na obrađenim poljima te vjerojatno ribu iz Nila. Ukratko, hranio se tipičnom omnivornom prehranom karakterističnom za tadašnje egipatsko stanovništvo.
Najzahtjevniji dio istraživanja odnosio se na DNK. Vruća i suha klima, koja pomaže očuvanju monumentalne arhitekture, izuzetno je nepovoljna za očuvanje genetskog materijala. Uz to, postupci mumifikacije često dodatno razgrađuju DNK. Zbog toga su do sada bili dostupni tek fragmentarni genetski podaci, uglavnom iz kasnijih razdoblja. U ovom slučaju istraživači su se usredotočili na cement zuba i primijenili posebne metode za rad s jako degradiranom DNK. Dva uzorka bila su dovoljno očuvana da se rekonstruira gotovo cjelovit genom, najstariji dosad dobiven u Egiptu.
DNK Starog kraljevstva otkriva genetske veze s Mezopotamijom
Dobiveni genom uspoređen je s tisućama suvremenih i drevnih genetskih profila. Rezultati pokazuju da se ovaj muškarac najvećim dijelom genetski uklapa u populacije sjeverne Afrike. Međutim, približno petina njegovih predaka pokazuje snažnu povezanost s drevnim populacijama Mezopotamije i šireg područja Bliskog istoka, odnosno Plodnog polumjeseca.
Voditeljica istraživanja Adeline Morez Jacobs ističe da se njegovo genetsko podrijetlo u velikoj mjeri podudara s populacijama koje su u to vrijeme živjele u susjednim regijama. Drugim riječima, ne radi se o strancu, već o potomku zajednica čiji su se preci u nekom trenutku preselili prema dolini Nila.
Neovisni stručnjaci naglašavaju širu važnost ovog otkrića. Genetski podaci potvrđuju ono što arheologija već dugo sugerira: od neolita su postojale intenzivne razmjene ljudi, biljaka, životinja, tehnologija i ideja između Egipta i ostatka Plodnog polumjeseca. Ova studija pokazuje da su se, uz robu i znanje, kretali i sami ljudi, te da je genetsko miješanje bilo prisutno već u vrijeme gradnje prvih piramida.
Ipak, znanstvenici upozoravaju na ograničenja. Jedan kostur ne može predstavljati čitavu populaciju, osobito s obzirom na to da je pokopan uz relativno prestižan ritual. Osim toga, baze podataka s referentnim genomima za Egipat i okolne regije još uvijek su nepotpune, i za drevne i za suvremene populacije. Unatoč tim ograničenjima, ovo otkriće predstavlja ključni korak prema boljem razumijevanju stvarnog podrijetla i složenih veza drevnih Egipćana.
