Povezanost između mjeseca rođenja i određenih osobina ličnosti već desetljećima potiče znatiželju. Posljednjih godina psihologija i neuroznanost toj su temi pristupile znanstvenije, analizirajući kako rani okolišni čimbenici – poput količine sunčeve svjetlosti i bioloških ritmova – mogu utjecati na dugoročni kognitivni razvoj. Važno je naglasiti da je većina ovih istraživanja provedena u Europi i drugim područjima sjeverne hemisfere, pa se pri tumačenju rezultata za južnu hemisferu godišnja doba moraju promatrati obrnutim redoslijedom. Unatoč tome, uočeni obrasci ostaju znanstveno relevantni.
Uloga sezonalnosti u ranom razvoju
Tijekom trudnoće i prvih mjeseci života mozak prolazi kroz ključne faze razvoja. Neuroznanstvena istraživanja pokazuju da čimbenici poput izloženosti sunčevoj svjetlosti, proizvodnje vitamina D te regulacije neurotransmitera kao što su dopamin i serotonin mogu varirati ovisno o godišnjem dobu u kojem je dijete rođeno.
Studija provedena na Sveučilištu Vanderbilt ukazala je na to da vrijeme rođenja može ostaviti dugotrajan trag na biološkom satu. Taj utjecaj povezuje se s aspektima poput pažnje, motivacije i emocionalne regulacije – čimbenicima koji mogu imati ulogu u dugoročnom akademskom razvoju.
Mjeseci koji se najčešće spominju u istraživanjima
Istraživanja predstavljena na Europskom koledžu za neuropsihofarmakologiju (ECNP), pod vodstvom profesora Ksenije Gonde, pokazala su da osobe rođene u proljetnim mjesecima na sjevernoj hemisferi češće pokazuju osobine poput povišene energije, optimizma i društvene otvorenosti. Ovaj skup karakteristika poznat je kao hipertimični temperament.
Na južnoj hemisferi tim mjesecima odgovaraju:
- rujan, listopad i studeni
Takve osobine same po sebi ne jamče višu razinu obrazovanja, ali mogu olakšati ustrajnost, aktivno sudjelovanje u obrazovnim okruženjima i prilagodbu dugotrajnim intelektualnim naporima.
Sezonski obrasci na južnoj hemisferi
Ako se uzme u obzir sezonska ekvivalentnost, uočeni obrasci na južnoj hemisferi mogu se sažeti ovako:
- Rujan – studeni (proljeće): viša razina energije, društvenost i motivacija.
- Prosinac – veljača (ljeto): izraženije emocionalne promjene i snažni valovi entuzijazma.
- Ožujak – svibanj (jesen): uravnoteženiji i stabilniji profili.
- Lipanj – kolovoz (zima): pragmatičniji i suzdržaniji obrasci ponašanja.
Psiholozi naglašavaju da se radi o statističkim tendencijama, a ne o pravilima koja vrijede za svakog pojedinca.
Utječe li mjesec rođenja na razinu obrazovanja?
Obrazovna postignuća prvenstveno ovise o čimbenicima poput pristupa obrazovanju, obiteljske podrške, socioekonomskih uvjeta, kulture i dostupnih mogućnosti. Mjesec rođenja može predstavljati tek blagu biološku predispoziciju, ali nikada ne može zamijeniti utjecaj okoline, osobnog truda i motivacije.
Osobe rođene u bilo kojem mjesecu imaju potencijal dosegnuti visoku razinu obrazovanja ako im okolnosti i vlastiti angažman to omoguće.
