Japanski pisac koji se specijalizirao za treniranje uma kroz principe borilačkih vještina istražuje filozofiju samuraja. Sve je počelo u djetinjstvu, između pete i sedme godine. Uključivalo je ne samo rigoroznu fizičku obuku u mačevanju (kendžucu), streličarstvu (yumi), bacanju koplja (yari) i raznim borilačkim vještinama, već i put dubokog akademskog znanja i duhovnog razumijevanja. Bushido, ili način ratnika, rođen je u Japanu u 11. stoljeću, tijekom razdoblja Heian (794.–1185.).
Tijekom tog razdoblja plemićke obitelji i vladari formirali su privatne vojske kako bi zaštitili svoje teritorije u nedostatku središnje vlasti. Tako su rođeni samuraji. Njihovo obrazovanje promicalo je disciplinu, čast, odanost i zen filozofiju.
Keiichi Toyoda rođen je u Japanu, ali je po očevoj želji osam godina proveo u Buenos Airesu. Tamo je malo naučio španjolski, ali ga je potpuno zaboravio kada se vratio u domovinu nakon završetka ove avanture. Prema njegovim riječima, vrijeme koje je proveo u Argentini ojačalo je njegovu strast za globalnim obrazovanjem, „što je sada moj glavni cilj“, tvrdi on.
U dobi od 25 godina osnovao je svoju prvu tvrtku i postupno usavršavao svoje vještine učeći osluškivati oštrinu svog mača. Nosilac je crnog pojasa trećeg stupnja u borilačkoj vještini battōjutsu – umijeću izvlačenja i rukovanja katana mačem brzinom munje – i crnog pojasa drugog stupnja u aikidu. Smatra da su borilačke vještine mnogo više od pukog treninga: „To je način da se razumije život“, kaže.
Više od 25 godina vodio je tvrtku u Japanu koja se fokusirala na otkrivanje i razvoj potencijala ljudi. S istom vizijom osnovao je školu Wanna Be Samurai Japan u Tokiju, gdje se samurajske tradicije reinterpretiraju kao kompas za osobni rast. Gostujući je profesor na Sveučilištu Kanda za međunarodne studije te gostujući istraživač na Institutu za transnacionalno upravljanje ljudskim resursima Sveučilišta Waseda u Tokiju. Studirao je na Sveučilištu u Sofiji, a zatim završio magisterij iz menadžmenta i strategije na Sveučilištu IE u Madridu. Nedavno je objavio knjigu The Samurai Mindset na španjolskom.
„Unutarnji mir i jasnoća uma dvije su vrijedne kvalitete koje se mogu postići samo svjesnošću, čak i pod uvjetima svakodnevnog pritiska i stresa“, objašnjava.
„Vježbe disanja, razvijanje vještina promatranja, tiha meditacija i smirenost alati su dostupni kroz praksu svjesnosti. Samo na taj način može se postići samurajski princip Mushin, odnosno nulta umnost, kvaliteta koja omogućuje održavanje smirenosti i bistrine uma u kritičnim situacijama.“
– Možda jedan od najtežih problema s kojima se danas moramo suočiti je neizvjesnost. Kako samurajski um to preživljava?
„Baš kao i moderni ljudi, samuraji su bili različiti i ne mislim da su se svi mogli savršeno nositi s neizvjesnošću. Međutim, budući da su živjeli u svijetu u kojem je smrt uvijek bila blizu, nisu imali drugog izbora nego neprestano joj se odupirati. Da bi ostali mirni pod takvim pritiskom, morali su da se uzgajaju to psihičko stanje koje sam spomenuo, tj. Mushin. Jasan i fokusiran um, bez smetnji i vezanosti, omogućuje suzbijanje straha.“
– Kako možemo zaštititi svoj um od svega što se događa oko nas?
Živimo u svijetu punom informacija i stalnih smetnji. Kako bismo zaštitili svoj um i učinkovito radili, moramo se moći u potpunosti usredotočiti na sadašnji trenutak bez ometanja vanjskim podražajima. Preporučujem integraciju praksi poput meditacije, svjesnog disanja i pauziranja prije reagiranja u svakodnevni život.
– Kako ste prilagodili samurajska načela modernom vremenu?
„Dok si živ, uvijek možeš nešto učiniti. S takvim stavom većina problema izgleda beznačajno. Zato se, poput samuraja, pokušavam sjećati smrti – ne u negativnom smislu, već kako bih ostao realan i djelovao odlučno.“
– U današnjem društvu postoji mnogo faktora koji odvlače pažnju. Što možemo učiniti?
Meditacija svjesnosti moćan je alat. Pomaže ponovno se povezati s vlastitim prioritetima i steći jasnoću o onome što je uistinu važno.
– Što možemo naučiti iz aikida i samurajskog mačevanja?
Aikido promiče fleksibilnost razmišljanja i nenasilno usklađivanje s okolnostima, dok samurajsko mačevanje uči apsolutnoj koncentraciji i prisutnosti u sadašnjem trenutku. U konačnici, sve te prakse vode istom cilju: Mushin.
– Ako netko želi početi primjenjivati ova načela u praksi, odakle bi trebao početi?
Preporučujem meditaciju svjesnosti. Nekoliko dubokih udaha i potpuna usredotočenost na sadašnji trenutak mogu biti temelj za razvoj stabilnog i otpornog uma.
– Kako pomoći novim generacijama u razvoju mentalne otpornosti?
Najvažnije je naučiti djecu upornosti i sposobnosti da ne odustaju. Dugotrajan zajednički trening odraslih i djece razvija ne samo vještine, već i izdržljivost i mentalnu snagu.
