Mnogi ljudi gase radijatore u neiskorištenim prostorijama kako bi uštedjeli novac, ali to nije najbolje rješenje jer može uzrokovati više štete nego koristi.
Zimi, kada računi za grijanje vrtoglavo rastu, mnogi pokušavaju uštedjeti tako da potpuno isključe radijatore u neiskorištenim prostorijama. Čini se logičnim, zar ne? Ako ne koristimo gostinjsku sobu ili radnu sobu, zašto bismo trošili energiju na to? Međutim, stručnjaci kažu da ovo „štedno“ rješenje zapravo može učiniti više štete nego koristi. Osim toga, to nas može koštati još više! Ali zašto? Pogledajmo pobliže što se događa u kući tijekom tog razdoblja.
- Potpuno isključivanje grijanja u neiskorištenim prostorijama može povećati potrošnju energije, jer se toplina odmah raspršuje u hladnije zone.
Kako bi se povećala energetska učinkovitost zgrada, preporučljivo je instalirati radijatore na niskoj razini u rijetko korištenim prostorima.
Kako bi se osiguralo pravilno izjednačavanje temperature, potrebno je držati vrata zatvorena kako bi se spriječio odlazak topline.
Vrućina ne poznaje granice
Kuća nije skup odvojenih prostora, već jedinstveni sustav, u kojem neprestano kruži toplina. Pretvorite li prostoriju u „zamrzivač“ isključivanjem radijatora u potpunosti, toplina iz toplijih prostorija automatski će se preseliti u nju. Taj se proces ne može zaustaviti: toplina prodire i kroz zidove, podove i pukotine na vratima. Rezultat? Zagrijane prostorije brže se hlade i kotao mora više raditi kako bi održao potrebnu temperaturu.
Zamislite tipičnu zimsku situaciju: u dnevnom je boravku ugodnih 21 stupanj, ali u gostinjskoj, gdje je radijator potpuno isključen, užasno je hladno, samo 12 stupnjeva. Zid između dvije prostorije pretvara se u „hladni most“ kroz koji stalno izlazi toplina. To dovodi do toga da se kotao češće pali, radi u kraćim ciklusima i u konačnici troši više energije nego da sve prostorije grijemo u štedljivom režimu.
Nemamo se što žaliti ove godine, jer zima je baš onakva kakva treba biti: hladne noći i dani, snijeg. U međuvremenu, sustavi grijanja rade punim kapacitetom kako bi zagrijali naše domove. Ali jeste li ikada razmišljali o tome da radijatori ne samo da mogu osigurati toplinu, već i predstavljaju opasnost? Pri intenzivnom korištenju grijanja prašina skrivena u pukotinama radijatora može dospjeti u zrak i izazvati ozbiljne probleme, posebice kod alergičara. Dobra vijest je da postoji jednostavan, ali genijalan način da se lako riješite prljavštine!
Cijena „tvrdoglave štednje“
Energetski stručnjaci kažu da ljudi koji isključe radijatore u neiskorištenim prostorijama često troše istu količinu energije ili čak više od onih koji održavaju nisku, ali postojanu temperaturu u svim prostorijama. To posebno vrijedi za stare, loše izolirane kuće, gdje su toplinski gubici veći.
Osim toga, ako iznenada trebate rashladiti prostoriju – primjerice, ako stignu gosti – paljenje radijatora na maksimalnu snagu neće biti brzo rješenje. Prije svega, potrebno je zagrijati ne samo zrak, već i zidove, pod i namještaj. Ovaj proces zahtijeva puno energije, a kotao u ovom slučaju radi u najmanje učinkovitom načinu rada.
Zlatna sredina: „Smanjite, ali ne zatvarajte.“
Stručnjaci to kažu rješenje je jednostavno: radijatore u neiskorištenim prostorijama ne treba potpuno isključiti, ali je potrebno održavati nisku temperaturu, npr. 15-17 stupnjeva. Ova „tampon zona“ smanjuje temperaturnu razliku između prostorija, pa manje topline odlazi iz grijanih prostora. Osim toga, kotao radi učinkovitije, jer ne mora stalno kompenzirati značajne temperaturne fluktuacije.
Još jedno važno pravilo: vrata između tople i hladne zone držite zatvorena. Na taj način sprječavate stalno „curenje“ toplog zraka u hladnije prostorije.
Termostat i mogućnosti zoniranja
Jedan od najlakših načina za smanjenje troškova grijanja je smanjenje temperature na centralnom termostatu za jedan stupanj. To vam može uštedjeti do 6-7 posto na računima za plin. Primjerice, u dnevnoj sobi može biti dovoljno 20 stupnjeva umjesto uobičajenih 21 stupanj, au spavaćim i gostinjskim sobama 15-17 stupnjeva.
Od ključne je važnosti i zoniranje: na mjestima gdje provodite puno vremena neka bude malo toplije, a u onima koja rijetko koristite hladnije, ali ne ispod nule. Na taj način koristite prirodnu raspodjelu topline i ne ometate je.
Male promjene, ali veliki učinak
Za optimizaciju grijanja nisu potrebne radikalne mjere. Slijedeći nekoliko jednostavnih pravila, možete značajno uštedjeti:
- 1. Nemojte potpuno isključiti radijatore, samo održavajte nisku temperaturu.
- 2. Zatvorite vrata između tople i hladne prostorije.
- 3. Kako se ne bi ohladili, treba kratko ali intenzivno provjetravati prostorije.
- 4. Obratite pažnju na vanjske zidove i prostorije iznad garaže jer su tu najveći gubici topline.
Ideja je da se ne osjećamo krivima ako ne uštedimo „što je više moguće“.
Prava ušteda leži u trajnim, dugoročnim i stabilnim navikama. Snižavanje temperature za jedan stupanj, zatvaranje vrata i razumna upotreba radijatora – ovi mali koraci neće utjecati samo na naše račune za struju, već i na osjećaj ugode.
