Desetljećima se nakit povezivao s konceptom vječnosti: bili su to nasljeđa, plemeniti metali izvađeni iz zemlje i kamenje formirano milijunima godina. Međutim, s održivim razvojem i sve većom sviješću potrošača, ova je industrija počela preispitivati svoja pravila. Luksuz se ne mjeri samo karatima, već i utjecajem na okoliš. U ovom novom scenariju, reciklirano zlato se pokazalo kao jedan od najvažnijih čimbenika. Razgovarali smo sa stručnjakinjom Vegom Ortis, voditeljicom odjela nakita u Cash Convertersu.
Cash Converters, tvrtka specijalizirana za kupnju i prodaju rabljene robe, odlučila je napraviti korak u tom smjeru te je ponovno lansirala svoju liniju nakita s novim konceptom: „Nakit s dušom“, koji naglašava ekologiju, povijest i relevantnost nakita za nove potrebe.
Kao što Vega Ortiz objašnjava: „Govorimo o recikliranom zlatu jer 100% zlata koje koristimo za izradu novih proizvoda dolazi od zlatnog nakita koji kupujemo u našem lancu trgovina.“
Ovo zlato ima dvije moguće namjene. S druge strane, mnoge komade nakita restauriramo u vlastitoj zlatarskoj radionici i ponovno stavljamo u prodaju. S druge strane, oni proizvodi koji se više ne mogu spasiti pretapaju se za nove kolekcije ili prilagođene proizvode koji odgovaraju ukusu današnjih kupaca. „Neke od tih zlatnih proizvoda šaljemo na taljenje kako bismo stvorili nove kolekcije ili kako bismo zadovoljili potražnju naših kupaca za prilagođenim proizvodima“, objašnjava Ortis.
Ekološka prihvatljivost ili cijena? Odluka o kupnji danas.
Iako je ekološka prihvatljivost sve važniji čimbenik pri kupovnim odlukama, posebice među mladim potrošačima, cijena je i dalje ključan čimbenik. “Svijest o održivoj potrošnji sve je vidljivija, a to je vidljivo i u industriji nakita, iako ne istiskuje konkurentne cijene kao odlučujući faktor”, priznaje voditeljica odjela nakita Cash Convertersa.
Upravo je ta kombinacija (pristupačne cijene, kvalitete i manjeg utjecaja na okoliš) omogućila da se reciklirano zlato promijeni iz nišne opcije u pravu opciju u ovoj industriji.
Laboratorijski uzgojeni dijamanti: ista bit, novo podrijetlo.
Drugi ključni element u ovoj novoj fazi je implementacija laboratorijski uzgojenih dijamanata – brzo rastući trend.
Kemijski se ne razlikuju od prirodnih dijamanata. „Kemijski sastav prirodnih dijamanata i dijamanata uzgojenih u laboratoriju je identičan“, objašnjava Vega Ortiz.
Razlika je u porijeklu i cijeni. Prirodni dijamanti ograničeni su resurs i za njihovo formiranje može trebati više od milijun godina, dok se dijamanti uzgojeni u laboratoriju proizvode na kontrolirani način bez rudarenja, čime se značajno smanjuje njihov utjecaj na okoliš i troškovi. „To čini njihovu konačnu cijenu znatno pristupačnijom bez utjecaja na kvalitetu minerala“, dodaje.
Također nema značajnih razlika u načinu na koji se njima postupa. Budući da su jednako tvrdi, postupak poliranja je sličan, iako dijamanti uzgojeni u laboratoriju obično sadrže manje nečistoća, što zlataru olakšava posao.
„Emocionalna vrijednost dragulja više ovisi o ljudima i pričama koje uz njih vežu nego o generaciji. No istina je i da iako je kupnja nakita danas još uvijek u velikoj mjeri povezana s emocijama, u prijašnjim je generacijama čuvanje ovih komada nakita zbog njihove sentimentalne vrijednosti bilo dublje ukorijenjeno nego u kasnijim generacijama“, ističe stručnjakinja.
Kada smo ga upitali hoće li doći vrijeme kada će prirodni dijamanti biti iznimka, a ne pravilo, Vega je odgovorila: „To nije daleko od istine, s obzirom na tržišni udio koji su laboratorijski uzgojeni dijamanti osvojili u kratkom roku.“
Razlika u cijeni u kombinaciji sa sličnošću u sastavu je odlučujući faktor. S druge strane, ističe: „Ne smijemo zaboraviti da su prirodni dijamanti ograničen prirodni resurs.
