Zašto stare kuhinjske krpe brišu bolje od novih, prema nauci

Zašto stare kuhinjske krpe brišu bolje od novih, prema nauci
Naučno objašnjenje zašto stare kuhinjske krpe brišu bolje od novih i kako fabrička obrada tekstila zapravo odbija vodu dok je ne isperete više puta.

Iako se na prvi pogled može učiniti kao obična kućna navika ili subjektivni osećaj, preferencija prema starim, istrošenim krpama nije samo plod mašte. Postoji sasvim logično i naučno utemeljeno objašnjenje zašto vaš najstariji komad tkanine u kuhinji obavlja posao bolje od onog koji ste tek doneli iz prodavnice.

Situacija je poznata u domovima širom Srbije: ako ispred sebe imate dve krpe za brisanje posuđa, instinktivno ćete posegnuti za onom koja je više puta oprana i koja deluje „potrošeno“. Kako objašnjava Rebecca Van Amber, profesorka mode i tekstila na Univerzitetu RMIT, u članku za The Conversation, nauka iza ovog fenomena krije se u samoj strukturi vlakana.

Zašto stare kuhinjske krpe brišu bolje od novih, prema nauci – image 1

Nauka o upijanju: Vlakna i tekstura

Kuhinjske krpe se najčešće izrađuju od pamuka ili lana, prirodnih celuloznih vlakana koja su po prirodi higroskopna, što znači da privlače vodu. Međutim, sama vrsta vlakna nije jedini faktor. Sposobnost upijanja zavisi od složene interakcije između vlakna, prediva, strukture tkanja i završne obrade primenjene tokom proizvodnje.

Tekstil upija vodu na dva nivoa: unutar samog vlakna i u međuprostorima između vlakana i niti. Zato je struktura tkanja ključna. Krpe sa „vafli“ teksturom (gofrirano tkanje), zbog svoje trodimenzionalnosti, imaju veću površinu i lakše zadržavaju vlagu u poređenju sa onim glatkim, koje se često koriste samo zbog estetskih printova.

Zašto stare kuhinjske krpe brišu bolje od novih, prema nauci – image 2

Tri razloga zašto je staro superiorno

Van Amber identifikuje tri ključna faktora koji čine staru krpu boljim saveznikom u kuhinji:

  • Industrijska završna obrada: Nove krpe često sadrže silikonske omekšivače koji im daju prijatan opip u prodavnici i sprečavaju gužvanje. Nažalost, ovi premazi odbijaju vodu. Zato je savet da se nova krpa uvek opere u vreloj vodi pre prve upotrebe kako bi se uklonili ovi ostaci.
  • Relaksacija tkanja: Tokom proizvodnje, tkanina je pod velikom tenzijom. U prvih nekoliko ciklusa pranja dolazi do „skupljanja usled relaksacije“, gde se niti vraćaju u svoj prirodni položaj. Iako se krpa može blago smanjiti, ona postaje gušća i deblja, što značajno poboljšava apsorpciju.
  • Mikroskopska oštećenja: Ponovljeno pranje i sušenje uzrokuju mala površinska oštećenja. Sitna vlakna se podižu i stvaraju mekanu, gotovo sunđerastu teksturu. Dok potpuno glatke površine otežavaju kvašenje jer voda formira kapi, hrapavost stare krpe smanjuje kontaktni ugao i omogućava tečnosti da se trenutno upije.

U suštini, pohabanost nije uvek znak propadanja. Pre nego što bacite tu staru, iskrzanu krpu, setite se da je ona verovatno upravo sada na vrhuncu svoje funkcionalnosti. Kao i u mnogim aspektima života, vreme i iskustvo – čak i kod predmeta – donose kvalitet koji se ne može kupiti u prodavnici.

Gea organic