Zigmund Bauman, filozof: „Koliko god novca imali, u tržnom centru nećete pronaći ljubav“

Zigmund Bauman, filozof: „Koliko god novca imali, u tržnom centru nećete pronaći ljubav“
Jedan od najvažnijih mislilaca našeg vremena, Zigmund Bauman, istražuje kako je konzumerizam promenio naše odnose i zašto se istinska sreća ne može kupiti na policama tržnih centara.

Vizionar koji je pročitao naše vreme

Misao Zigmunda Baumana predstavlja jedan od najvažnijih stubova savremene filozofije. Mnogi njegovi koncepti prevazišli su akademske krugove i danas se koriste širom sveta kako bi se interpretirala kompleksnost modernog društva. Da li ste znali da je on predvideo nestabilnost veza koje danas osećamo?

Zigmund Bauman, filozof: „Koliko god novca imali, u tržnom centru nećete pronaći ljubav“ – image 1

Jedna od najdubljih refleksija ovog filozofa tiče se moći novca i ljudskih odnosa. „Bez obzira na to koliko novca imate, bilo to 10.000 € ili milioni, u tržnom centru nećete pronaći ljubav, prijateljstvo ili istinske radosti porodičnog života“, objasnio je Bauman. Ova misao savršeno sažima njegovu kritiku: savremeno društvo je ideju sreće i blagostanja vezalo isključivo za potrošnju, zamenjujući duboka ljudska iskustva prolaznim zadovoljstvom kupovine.

Bauman je primetio da potrošnja teži da zameni afektivne veze i zajedničke trenutke, generišući ciklus u kojem je zadovoljstvo efemerno i zavisi od novih akvizicija. Ta „tržišna“ logika postojanja može isprazniti od smisla ljudske odnose, prijateljstva i porodične veze, koji se ne nalaze u izlozima niti u tržnim centrima.

Ko je bio Zigmund Bauman?

Rođen u Poznanju, u Poljskoj, 1925. godine, a preminuo u Lidsu, u Velikoj Britaniji, 2017. godine, Bauman je bio sociolog, filozof i esejista jevrejskog porekla. Njegov rad obuhvata više od pet decenija istraživanja — od društvene odgovornosti i globalizacije, do identiteta, društvenih klasa i neizvesnosti modernog života.

Zigmund Bauman, filozof: „Koliko god novca imali, u tržnom centru nećete pronaći ljubav“ – image 2

Njegov najuticajniji doprinos je metafora „tečne modernosti“. Njome je opisao svet u kojem ljudski odnosi, institucije i identiteti postaju fluidni, nestabilni i u stalnoj transformaciji. Bio je profesor emeritus na Univerzitetu u Lidsu i na Univerzitetu u Varšavi, a 2010. godine dobio je prestižnu nagradu „Principe de Asturias“ za komunikaciju i humanistiku.

Najznačajnija dela koja vredi pročitati:

  • Tečna modernost (2000): Delo koje je popularizovalo njegov koncept o krhkosti i fluidnosti modernih društvenih struktura.
  • Tečna ljubav (2003): Analiza toga kako kultura potrošnje i nestabilnost utiču na naše najintimnije lične odnose.
  • Život potrošnje (2007): Istraživanje prelaska iz društva proizvođača u društvo zasnovano na potrošnji i njegovih efekata na pojedinca.
Gea organic