Riječ je o nalazu koji bi mogao promijeniti razumijevanje geološke povijesti Zemlje i pokazati da planet još uvijek skriva ključne tragove svoje prošlosti.
Novo otkriće upućuje na to da se ispod oceanskih dubina nalaze ostaci drevnih kopnenih masa, koje su nekada bile izložene zraku, tropskoj klimi i dugotrajnoj eroziji. Takvi dokazi otvaraju mogućnost da su današnji oceani prekrili znatno veće dijelove nekadašnjih kontinenata nego što se ranije pretpostavljalo.
Pojavljuje se fragment izgubljenog kontinenta
Ideje koje su nekada pripadale znanstvenoj fantastici danas dobivaju stvarne znanstvene temelje. Istraživanja morskog dna sve češće otkrivaju dokaze o procesima koji su trajali milijunima godina i oblikovali površinu planeta na način koji tek sada postaje jasan.
Prema znanstvenicima, ovaj otok mogao bi biti tek prvi vidljivi dio mnogo većeg potonulog sustava. Ono što se danas čini kao izolirani fragment, sutra bi moglo postati ključni dokaz postojanja drevnih kopnenih masa izgubljenih ispod oceana.
Znanstvenici nisu mogli vjerovati vlastitim očima
Prijelomni trenutak dogodio se 2018. godine, kada su brazilski i britanski istraživači proučavali morsko dno oko vulkanske visoravni poznate kao uzvišenje Rio Grande. Na dubini od oko 650 metara, podvodno vozilo zabilježilo je slojeve crvene gline – materijala koji se ne bi trebao nalaziti na dnu oceana.
Crvena glina tipična je za kopnena, tropska tla. Analize su pokazale da njezin mineralni sastav može nastati isključivo dugotrajnom izloženošću zraku, toplini i vlazi, što snažno upućuje na to da je ovo područje nekada bilo iznad razine mora.
Otok zamrznut u vremenu
Istraživači smatraju da je uzvišenje Rio Grande nekada predstavljalo veliki tropski otok, približne veličine današnjeg Islanda. Njegovo podrijetlo seže oko 80 milijuna godina unatrag, kada je snažan plaštni oblak ispod južnoatlantskog grebena uzrokovao intenzivnu vulkansku aktivnost.
S vremenom je aktivnost oslabila, a kopno se postupno pomicalo i tonulo pod morsku razinu. Posljednje snažne erupcije dogodile su se prije oko 40–45 milijuna godina, ostavljajući slojeve lave između kojih su danas pronađeni tragovi kopnene erozije.
Ovi slojevi predstavljaju jasan dokaz da je ovo područje nekada bilo izloženo zraku.
Zašto je ovo otkriće važno
Nalaz fragmenta izgubljenog kontinenta ne mijenja samo sliku Atlantskog oceana, već i način na koji razumijemo kretanje kontinenata i granice između kopna i mora kroz geološku povijest.
Svaki novi dokaz približava znanstvenike razumijevanju kako su nastajali i nestajali drevni otoci i kontinenti, te kako su ti procesi oblikovali današnji izgled Zemlje.
